Zatajivanje srca naziva se najčešćom zloćudnom bolešću današnjice. Usporedba sa zloćudnim bolestima proizlazi iz činjenice da je od postavljanja dijagnoze smrtnost od ove bolesti 50% unutar pet godina. Najčešća pak zato što od zatajivanja srca boluje barem 2% populacije. Tako se procjenjuje da u svijetu od zatajivanja srca boluje oko 70 milijuna ljudi. Procjena za Hrvatsku jest oko 80 tisuća oboljelih.
Riječ je o strukturnom i funkcijskom poremećaju srca koje ne može dostatno opskrbljivati organizam krvlju odnosno kisikom, uzrokujući nedostatak zraka sve do gušenja, kao i edeme nogu, nabreknuće vratnih vena, uvećanje jetre, nakupljanje tekućine u plućima i prostoru između plućnih ovojnica kao i u trbušnoj šupljini. Uzroci su mnogobrojni, najčešće koronarna bolest odnosno prekasno liječen infarkt miokarda. Zatim arterijska hipertenzija, bolesti srčanih zalistaka, prirođene bolesti srca, primarne bolesti miokarda tj. kardiomiopatije – od kojih su neke i genski uvjetovane, a moguće je zatajivanje srca kao posljedica upale miokarda.
Nedostupnost biomarkera
Cilj „Mjeseca zatajivanja srca“ jest upoznavanje javnosti s ovom opasnom bolešću, nužnosti njezinog sprječavanja otklanjanjem rizičnih čimbenika za nastanak oštećenja miokarda. A ako do njega dođe – o nužnosti što ranije dijagnoze kako bi se primijenilo moderno i učinkovito liječenje koje može produljiti preživljavanje oboljelih za desetak ili više godina.
Hrvatski kardiolozi pozivaju na suradnju liječnike obiteljske medicine. Njihovo je uključivanje neophodno radi pravodobne i racionalne dijagnostike zatajivanja srca. Naime, još uvijek u domovima zdravlja odnosno ordinacijama obiteljske medicine nije dostupno određivanje NT-pro BNP-a, ključnog laboratorijskoga biomarkera za dijagnozu zatajivanja srca. To pak generira nepotrebno velike liste čekanja za kardiološki pregled i ultrazvučni pregled srca. Naime, u osoba sa simptomima i znakovima koji pobuđuju sumnju na zatajivanje srca, nakon snimanja EKG-a, bilo bi potrebno izmjeriti krvnu koncentraciju NT-pro BNP-a. Ako je njegova koncetracija normalna, u pravilu nije potrebno upućivati pacijenta kardiologu već provesti diferencijalnu dijagnostiku, tj. pronaći neko drugo objašnjenje bolesnikovih simptoma i znakova, u vidu zapuhe, lošijeg podnošenja tjelesnoga napora, oticanja potkoljenica, opće slabosti itd. Simptomi i znakovi zatajivanja srca nisu specifični i mogu biti uzrokovani nizom drugih patologija, poput debljine ili endokrinoloških, pulmoloških, hematoloških bolesti.
Što ranija dijagnoza pretpostavka je ranoga započimanja terapije koja može bitno poboljšati kvalitetu života, vratiti radnu sposobnost oboljelih i, ono najbitnije, znatno produljiti preživljavanje.
Liječenje se sastoji od kombinacije lijekova te prema potrebi ugradbenih kardioverter defibrilatora radi sprječavanja nagle aritmogene smrti odnosno kardioresinkronizacijskih elektrostimulatora srca radi liječenja disinkronije miokarda. Hrvatskim bolesnicima je dostupno praktički sve od navedenoga. Osim jedne vrste lijekova koji su recentno dobili najvišu razinu preporuke i dokaza temeljem znanstvenih dokaza. Postojeće smjernice HZZO-a nisu još u skladu s europskim, američkim i svim relevantnim svjetskim terapijskim smjernicama.
Napredne metode liječenja
Kada lijekovi i spomenuti uređaji više ne djeluju, riječ je o tzv. uznapredovalom zatajivanju srca, koje je potrebno što prije prepoznati kako bi se takvi bolesnici upućivali u jedan od dva hrvatska centra koji se bave tzv. naprednim metodama liječenja zatajivanja srca: transplantacijom odnosno mehaničkom krvotočnom potporom. Prema broju transplantacija srca na milijun stanovnika trenutno je Hrvatska vodeća u Europi, a dostupni su i svi vidovi akutne i dugoročne mehaničke potpore srcu odnosno krvotoku.
U okviru planiranih aktivnosti objelodanit će se i promicati Specijalistički kurikul za kardiološke medicinske sestre o zatajivanju srca. Organizirat će se i edukacijski sadržaji za liječnike na elektroničkoj platformi Hrvatskoga kardiološkog društva „Compendium Cardiologiae“ te edukacija za laike na platformi „Čuvari srca“. Planiran je i znanstveni simpozij u HAZU, 21. svibnja 2024. i javnozdravstvena akcija na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu, 25. svibnja.
Nadamo se da će aktivnosti u sklopu Hrvatskoga mjeseca zatajivanja srca unaprijediti osviještenost o ovoj bolesti u naših sugrađana, pružiti relevantne znanstvene informacije kolegama liječnicima i medicinskim sestrama i pomoći da se što prije premoste trenutni nedostaci u dijagnostici i liječenju zatajivanja srca u Hrvatskoj.
