Rak vrata maternice jedan je od rijetkih karcinoma koji realno možemo eliminirati prevencijom, kaže Laila Sara Arroyo Mühr, znanstvenica i stručnjakinja za HPV, molekularnu dijagnostiku i prevenciju raka vrata maternice s Karolinska instituta u Stockholmu.
Njezin rad posljednjih godina usmjeren je upravo na razvoj modela koji bi mogli pomoći da ove zloćudne bolesti, od koje u Hrvatskoj godišnje oboli oko 300, a umre oko 100 žena, postane rijetka, pa i iskorijenjena, kao što je to slučaj u Švedskoj koja je na korak do tog cilja. Za uspješnost švedskog modela ključni su bili, naglašava Arroyo Mühr, organizirani populacijski probir, visoka procijepljenost protiv HPV-a, nacionalna koordinacija te kontinuirano praćenje kvalitete putem nacionalnih registara.
Sam učinak cijepljenja u Švedskoj danas je jasno vidljiv među mlađim generacijama, a upravo kombinacija cijepljenja i organiziranog probira omogućuje otkrivanje bolesti prije razvoja raka.
– HPV16 i HPV18, dva tipa odgovorna za većinu karcinoma vrata maternice, praktički nestaju iz visoko procijepljenih populacija, uz smanjenja od oko 98 do 99 posto u dobro procijepljenim kohortama, ističe Arroyo Mühr.
Prilagodba strategije na temelju znanstvenih dokaza
Švedska je također bila potpuno spremna prilagoditi svoje preventivne strategije na temelju znanstvenih dokaza. Primjerice brzim prelaskom na HPV bazirani probir – suvremenu metodu prevencije raka vrata maternice koja umjesto PAPA testa koristi analizu DNK visokorizičnih tipova HPV-a – te nacionalno uvođenje samouzorkovanja za HPV testiranje kojeg favoriziraju i europske smjernice, umjesto citologije i co-testinga.
- Znanstveni dokazi vrlo jasno pokazuju da je HPV test osjetljiviji od citologije u otkrivanju žena pod rizikom razvoja raka vrata maternice. HPV testiranje također daje puno jaču dugoročnu sigurnost kad je rezultat negativan. Danas se citologija preporučuje samo kao trijažni alat nakon pozitivnog HPV nalaza. No i ta se uloga mijenja. Kod žena pozitivnih na HPV16 ili HPV18 sve više programa prelazi na izravno upućivanje na kolposkopiju jer su istraživanja pokazala da negativna citologija kod tih žena i dalje može biti povezana sa značajnim rizikom od raka i prekanceroznih promjena. U praksi, citologija ponekad može dati lažan osjećaj sigurnosti kod najrizičnijih skupina. To je jedan od razloga zašto se uloga citologije postupno smanjuje. Što se tiče co-testinga, ako se citologija više ne preporučuje, tada se ne preporučuje ni co-testing. On donosi relativno malu dodatnu korist u odnosu na primarno HPV testiranje, uz veću složenost i troškove.
Velika prednost HPV testiranja je i što izvrsno funkcionira sa samouzorkovanjem. To otvara potpuno nove mogućnosti za dosezanje žena koje ne dolaze na klasične probire. Samouzorkovanje također može učiniti programe probira znatno isplativijima i lakše provedivima u odnosu na pristupe temeljene na citologiji – objašnjava.
Samouzorkovanje kao način održavanja prevencije
U početku je, dodaje, samouzorkovanje uvedeno prvenstveno kako bi se dosegnule žene koje godinama nisu dolazile na probire. Međutim, tijekom pandemije, kad su mnoge preventivne zdravstvene usluge bile prekinute, samouzorkovanje je postalo važan način održavanja prevencije raka vrata maternice u Švedskoj.
– Rezultati su bili izvanredni. Vidjeli smo visoku stopu sudjelovanja u svim dobnim skupinama, ne samo među mlađim ženama, nego i među starijima, redovitim sudionicama probira i ženama koje ranije nisu sudjelovale. To je pokazalo da samouzorkovanje nije samo alat za teško dostupne skupine, nego nešto što može vrlo dobro funkcionirati na razini cijele populacije. Danas samouzorkovanje čini vrlo značajan dio švedskog programa probira raka vrata maternice. U nekim regijama čini gotovo polovicu svih testova probira. Samouzorkovanje može smanjiti praktične, psihološke, kulturne i geografske prepreke te učiniti programe probira fleksibilnijima i dostupnijima – naglašava.
Moramo normalizirati HPV
No iako je HPV iznimno čest virus i većina seksualno aktivnih osoba susrest će se s njim tijekom života, činjenica je da ga u Hrvatskoj i dalje prati stigma, a razgovor o infekciji često se povezuje sa sramom i predrasudama.
– Mislim da je jedna od najvažnijih stvari normalizirati HPV. Mnogi roditelji pitaju zašto se djeca cijepe tako rano, ali HPV cjepivo treba promatrati kao i mnoga druga preventivna cjepiva. Cijepimo protiv bolesti koje ne želimo da se pojave u budućnosti. Također je važno razumjeti da HPV nije nešto što pogađa samo osobe s mnogo seksualnih partnera. On se može dobiti čak i ako ste tijekom života imali samo jednog partnera. Naravno, rizik raste s većom izloženošću, ali HPV je toliko čest da se gotovo svatko može susresti s njim. Zato bi fokus razgovora trebao biti na prevenciji raka i javnom zdravlju, a ne na sramu ili okrivljavanju – savjetuje Arroyo Mühr.
Govoreći o komunikaciji prema javnosti, ističe kako univerzalna znanstvena poruka postoji, a to je da cijepljenje i probir sprječavaju rak vrata maternice, ali način komunikacije mora biti prilagođen društvu i publici kojoj se obraća.
- Nije isto razgovarati s roditeljima, adolescentima, zdravstvenim djelatnicima, medicinskim sestrama, donositeljima politika ili općom populacijom. Svaka skupina ima drugačije brige i govori drugačijim “jezikom”. Istodobno, povjerenje u zdravstveni sustav, religijske perspektive, razina obrazovanja i društvene norme utječu na to kako će poruke o prevenciji biti prihvaćene. Ono što dobro funkcionira u jednoj zemlji možda će trebati prilagodbu u drugoj – kaže.
Eliminacija bolesti se ne postiže jednom intervencijom
Na pitanje što bi Hrvatska mogla naučiti iz švedskog modela znanstvenica odgovara kako je jedna od važnih lekcija vrijednost populacijskog pristupa prevenciji, uz jak sustav kontrole kvalitete i dugoročnu političku predanost.
– Švedska je također mnogo ulagala u nacionalne registre i sustave praćenja, što omogućuje kontinuiranu evaluaciju i unaprjeđenje programa – dodaje. Drugi ključni aspekt je jednakost – učiniti probir i cijepljenje dostupnim svim ženama, uključujući slabije dostupne i ranjive skupine.
– Eliminacija se ne postiže jednom jedinom intervencijom nego kombinacijom cijepljenja, probira, praćenja, političke predanosti i povjerenja javnosti u preventivne programe. Hrvatska već pokazuje veliku predanost ovom području. Procijepljenost će vjerojatno dodatno rasti nakon uključivanja HPV cjepiva u obvezni rutinski program cijepljenja. U kombinaciji s organiziranim HPV baziranim probirom, učinak na razini populacije može biti iznimno brz – rekla je švedska znanstvenica.
Njezin je rad trenutno ponajviše usmjeren na unaprjeđenje HPV baziranih strategija probira, implementaciju samouzorkovanja, probir temeljen na procjeni rizika te jačanje prevencije raka vrata maternice u slabije dostupnim i ratom pogođenim područjima poput Ukrajine.
– Prema mom mišljenju, jedan od najvažnijih budućih trendova prevencije karcinoma uzrokovanog HPV-om je prijelaz prema personaliziranijoj i preciznijoj prevenciji gdje bi HPV testiranje, biomarkeri, umjetna inteligencija i veliki populacijski podaci mogli pomoći u identificiranju žena s najvećim rizikom, uz istodobno smanjenje nepotrebnih zahvata kod drugih žena – zaključila je.
