U prvih devet mjeseci ove godine helikopterska Hitna medicinska služba Osječko-baranjske županije zabilježila je ukupno 170 letova. O važnosti vještine pilota, koordinaciji sa zemaljskim timovima, razgovarali smo s ravnateljicom županijske Hitne medicinske pomoći, Silvanom Sabo.
Ravnateljica pojašnjava da se helikopter diže pri tri vrste intervencije.
– Primarna, sekundarna i međubolnička, tri su vrste intervencije kad se koristi helikopter. Pri primarnoj, helikopter stiže prije zemaljskog tima ili je riječ o teško dostupnim mjestima. Zemaljski tim može zatražiti pomoć za prijevoz pacijenta u KBC i to se zove sekundarna intervencija. Međubolničku intervenciju podrazumijevaju hitni prijevozi pacijenata u osječku bolnicu s područja pet slavonskih županija, pojasnila je Sabo.
Polijeće u roku pet minuta
A kako to izgleda i je li prijevoz helikopterom, kad je u pitanju oprema, identičan onome u vozilu hitne? Sabo odgovara da se pruža apsolutno ista zdravstvena skrb. Sama intervencija, primjerice izgleda ovako – tim hitne pomoći iziđe na teren i vidi srčani zastoj te je pacijenta potrebno što žurnije prebaciti u KBC Osijek i u tom slučaju prijavno-dojavna jedinica mjesta gdje je pacijent poziva prijavno-dojavnu jedinicu u Osječko-baranjskoj županiji i traži prijevoz helikopterom te šalju upit u helikoptersku službu.
– Ukoliko su povoljni vremenski uvjeti i helikopter dobije zeleno svjetlo za uzlet, diže se u roku pet minuta te lete na mjesto gdje je pacijent, prema koordinatama. Do tada, o pacijentu skrbi tim koji je došao prvi, tumači Sabo, dodajući da se potom pacijent helikopterom prebacuje u osječku bolnicu.
25 četvornih metara za slijetanje
Jedan od osnovnih uvjeta za uzlet je vrijeme pa ako se procijeni, kaže nadalje, da helikopter neće doći ranije nego što će to učiniti cestovni odnosno zemaljski tim, helikopter neće poletjeti. Inače, helikodrom se nalazi na oko 800 metara od KBC-a Osijek.
Helikopteru je potrebno tek 25 četvornih metara za slijetanje.
– Imali smo situacija slijetanja na autoput, no kako je sigurnost na prvome mjestu, pozvan je 112 i potom je policija zatvorila promet. Ukoliko je intervencija u kući, primjerice, traži se prvo slobodno sigurno mjesto. Piloti su vrhunski i dobro znaju da moraju voditi računa o objektima, raznim kablovima i slično i odluka je pilota gdje će sletjeti. Tako, recimo, ako procijeni da može sletjeti u dvorište i da ima dosta prostora, to će i učiniti, kaže Sabo, ističući da se svako slijetanje obavlja prema protokolu.
Na pilotu je odluka i odgovornost
Ipak bilo je, prisjeća se, i situacija poput onih iz fimova kad je helikopter sletio između kablova u gusto naseljenom dijelu u Vinkovcima. Riječ je, kaže, o vrhunskim pilotima koji se snalaze u svim situacijama.
Inače u praksi, ako helikopter leti u gusto naseljeno mjesto, priča ravnateljica, tada će obično sletjeti na nogometno igralište. Ipak, odluku gdje će sletjeti donosi isključivo pilot.
No, tko god upravljao helikopterom, može biti situacija da pacijent, ukoliko je pri svijesti, ima strah od letenja. Hitna medicinska pomoć doskočila je i tome.
– Ukoliko znamo da pacijent teško podnosi letenje, damo mu lijekove. No nismo imali takvu otegotnu situaciju, dodala je Sabo.
Broj dizanja helikoptera svakako će se smanjivati dolaskom maglovitih ili vjetrovitih dana. Inače helikopter, objašnjava ravnateljica, vozi isključivo danju pa će i uz najbolje vremenske uvjete, nakon što krene razdoblje kraćih dana, voziti manje.
Kako god, od 31. ožujka lani otkako je ustrojena u Osječko-baranjskoj županiji, svakako je dala doprinos u hitnim situacijama u kojima pacijenta žurno treba hospitalizirati. Suradnja tzv. zemaljskih i tima helikopterske hitne pomoći odlično koordiniraju.
