Nema sumnje da je cijela, prva u Hrvatskoj, generacija specijalizanata medicinskih sestara i tehničara vanjske hitne medicine pomoći ponosna što su, nakon položenih ispita, dobili veće kompetencije i ovlasti u izvanbolničkoj hitnoj službi. Podsjetimo, projekt je pokrenut na inicijativu voditelja programa specijalističkog usavršavanja prvostupnika sestrinstva, dr. sc. Antuna Bajana, a prošli tjedan polaznici su prošli zahtjevne ispite.
Liječenje epi napada, anafilatičkog šoka…
Među njima je i 29godišnji Ivan Romić Jorgić iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Osječko-baranjske županije koji je cijeli život, budući mu otac također ondje radi, upoznat s važnosti ovoga posla. Prije osam godina započeo je posao u HMP OBŽ, a presretan je, kaže, što je zadovoljavao uvjete za polaganje stručnog ispita. Nakon toga ima puno veće ovlasti.
– Nije nas puno bilo koji smo ispunjavali uvjete. Osobno sam sretan što sam bio među onima koji su mogli. Nakon položenog magisterija dodatno sam završio i za rad u hitnoj helikopterskoj službi, a sad i specijalizaciju iz hitne medicine što mi puno znači, ispričao je Ivan. On će sad, kao i njegovi kolege, biti u mogućnosti samostalno pacijentima davati ukupno 17 lijekova u hitnim stanjima. Riječ je o kardiopulmonalnoj reanimaciji, anafilatičkom šoku, pri plućnom edemu, egzarcebacije astme i KOPB-a, epi napada i drugim hitnim stanjima.
– Do sada nismo mogli davati lijekove. Sad možemo to učiniti samostalno u svim hitnim situacijama koje su u našim kompetencijama. Davanje ukupno 17 lijekova najveća je razlika u odnosu na ono što nismo mogli ranije, ispričao je Romić Jorgić. Dodao je i da je, dakako, time i odgovornost puno veća nego ranije.
Kako kaže, do sada se u hitnim stanjima događalo da moraju zvati tzv. tim 1 odnosno tim s liječnikom. To bi odnosilo puno više vremena u rješavanju hitnog stanja nego sad kad sami mogu obaviti pregled i odrediti određeni lijek. Te prve minute, dodaje, nerijetko su presudne. Posebice u ruralnim područjima gdje je potrebno više vremena za doći do pacijenta. Naposljetku, naš sugovornik ističe da i nadalje teži usavršavati se u svome poslu, baš kao što je godinama gledao kako to čini njegov otac.
Sabo: Velika su očekivanja
Godinu dana mlađa Antonija Turkalj ne krije zadovoljstvo, ponos i sreću što je položila ispit i dobila titulu specijalista hitne medicinske pomoći.
– Ne mogu opisati tu sreću, posebno nakon položenog ispita. To je poseban osjećaj i ponos. Ja sam među pristupnicima koji imaju najmanje staža i stoga mi je iznimno drago što sam uspjela, kaže Turkalj. Dodaje da joj je velika čast sad pregledati pacijenta i donijeti odluku što učiniti. Odnosno započeti liječenje i terapiranje ukupno 17 lijekova vezanih za hitna stanja. Tehničari, kaže, do sada nisu imali ovlasti vezane za lijekove već bi putem dispečera kontaktirali liječnika.
Naša sugovornica ističe da bi svakako potaknula i sljedeće generacije tehničara hitne medicinske pomoći na usavršavanje jer je to velik korak za djelatnike u izvanbolničkoj hitnoj. Svi trebaju, smatra, odvojiti više vremena i biti spremni na usavršavanje.
I univ. spec. oec. Silvana Sabo, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Osječko-baranjske županije, ne krije zadovoljstvo što su ne samo njezini djelatnici već i ostali u Hrvatskoj, prešli stepenicu više. Ističe da je ponosna što prvi put u Hrvatskoj postoji takva praksa.
– Svi su polaznici sretni i zadovoljni cjelokupnim programom u teorijskom i praktičnom dijelu. S obzirom na kompetencije imamo velika očekivanja. Vrlo je značajno što će pokrivati nedostatak liječnika i imati veće ovlasti nego sad, poručila je Sabo.
