Prekomjerna i neadekvatna primjena antibiotika vrlo je važna tema o kojoj se, prema mišljenju doc. dr. sc. Marija Ćurkovića, dr. med. spec. obiteljske medicine Doma zdravlja Osječko-baranjske županije treba opetovano govoriti. Antimikrobni lijekovi, ističe, ne liječe virusne infekcije, stoga se u takvim slučajevima ne smiju ni koristiti.
– Većina respiratornih infekcija uzrokovana je virusima i uzimanje antibiotika za liječenje, primjerice gripe, može biti štetno i povećava rizik razvoja bakterijske pneumonije. Antibiotici mogu dovesti do poremećaja crijevne mikrobiote. Eozinofili u plućima ometat će funkciju stanice čistača koje se nalaze u alveolama i čiste patogene iz pluća pa može doći do bakterijske pneumonije. Ukoliko pacijent koji ima gripu nepotrebno uzima antibiotik, to može dovesti do bakterijske upale pluća. Paradoksalno je da pacijenti žele izbjeći upalu pluća, a ovako je razviju, upozorava dr. Ćurković.
Popiti propisanu dozu
Vrlo je važno znati također, kaže nadalje, da se antibiotici moraju uzimati do kraja, neovisno o tome osjeća li se osoba bolje. Nerijetko pacijenti, pojašnjava dr. Ćurković, prestaju ranije s uzimanjem antibiotika, no nužno je da ga uzimaju u preporučenoj dozi.
– Antibiotici se ne smiju uzimati napamet. Kao prvo, razvija se rezistencija bakterija na antibiotike. Potom, antibiotici mogu dovesti do određenih nuspojava, poput alergijskih reakcija, a kao treći razlog jest da prekomjerno i nepotrebno uzimanje antibiotika je trošak koji opterećuje zdravstveni sustav. Stoga liječnici nastoje ciljano napraviti antibiogram kako bi točno vidjeli koji od antibiotika odgovara pacijentu, zaključuje dr. Ćurković. Dodaje i kako se uzimanjem antibiotika bez potrebe može uništiti crijevna mikrobiota, a liječenje u tom slučaju može trajati i više mjeseci.
Probiotik za crijevnu mikrobiotu
Uputno je, ističe, uz antibiotik uzimati i probiotik u svrhu očuvanja crijevne mikrobiote.
Naposljetku, kaže dr. Ćurković, ništa manje važna nije ni situacija oko alergije na određeni antibiotik. Naime, kaže kako nerijetko u elektronskim kartonima stoji kako je pacijent alergičan na penicilin ili neki drugi antibiotik, a da osoba nikada nije napravila farmakološko testiranje koje bi potvrdilo tu alergiju. Takvi su pacijenti, kaže, pogrešno etiketirani i zbog toga što ne primaju penicilinske antibiotike imaju lošije ishode liječenja, ponovno javljanje na liječenje i dužu hospitalizaciju.
– U takvim slučajevima, primjerice, liječnik neće propisati penicilin ili neki drugi lijek jer u kartonu stoji da je osoba alergična, a nije. Stoga je uputno napraviti farmakološko testiranje, upozorava dr. Ćurković.
