Iako je mentalno zdravlje uvijek važno, unatrag desetak godina taj se pojam uglavnom veže za mlade osobe, nažalost u negativnom smislu. Uzimajući u obzir da je, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, mentalno zdravlje stanje blagostanja u kojem se osoba može nositi sa stresovima, razvijati svoje potencijale, biti produktivna i dati doprinos zajednici, nesumnjivo je kako je mentalno zdravlje brojnih mladih osoba u krizi. to pokazuje i broj onih koji traže liječničku pomoć.
Brojni čimbenici za okidač
– U ordinaciju mi dolaze mladi koji pokazuju poteškoće u prilagodbi na sve izazove. Što se ranije prepozna problem još u dječjoj odnosno adolescentskoj dobi i osoba se osnaži, liječnik nema cjeloživotnog pacijenta, izuzev u ozbiljnijim situacijama, kaže prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković, dr. med., specijalist psihijatrije, subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije i subspecijalist forenzičke psihijatrije pri Zavodu za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek.
Mentalno zdravlje mladih, kaže, može se pogoršati, primjerice zbog smrti člana obitelji, loših odnosa u razredu i niza drugih čimbenika. Svi ti razlozi, kaže, uzrokuje nisko samopoštovanje mlade osobe, nerijetko bez podrške obitelji pa i činjenice da se ne može uklopiti u razred. Tu je i niz drugih poremećaja koje uzrokuju povlačenje u sebe.
– Vrlo je važno intervenirati na vrijeme i dati mladoj osobi do znanja da situacija nije nerješiva. Treba pomoći, svakako ne stigmatizirati. Osobno danas u ordinaciji imam sve veći broj djece s mentalnim poteškoćama i problemima poput depresivnih stanja. Uzroci mogu biti prilagodba na pubertet, ovisnost, složeni obiteljski odnosi i sl. To dovodi i do autoagresivnih ponašanja pa i promišljanja o suicidu, pojašnjava dr. Dodig Ćurković, ističući da se ta stanja nerijetko stavljaju pod prizmu dijagnoze.
No važno je razlučiti, ističe, da je mentalni poremećaj jedno, a pedagoška zapuštenost i izbjegavanje bavljenja djetetom nešto drugo. Stavljanje pod isti nazivnik, pojašnjava, događa se jer nemamo adekvatnu mrežu za reakciju.
Pravo, ali i odgovornost
Veza mentalnog zdravlja djece, kaže nadalje, posljedica je društva u kojemu živimo i poimanje života obeshrabrene djece. Tu je i (ne)odgovorno roditeljstvo pa dr. Dodig Ćurković naglašava kako se društvo zasitilo pravima djece, no nigdje se ne govori o odgovornosti. Tu svakako pripada i potreba podrške drugima, razumijevanje i potreba te pomoć drugima. Valja dati naglasak na to što zapravo želimo – je li to društvo međusobnog podržavanja ili svojevrsna „amerikanizacija“ društva.
– Moramo znati hoćemo li se međusobno podržavati i biti empatični ili ćemo biti oni kojima nikome nije ni do koga stalo. Nadam se da se nadalje nećemo pretvoriti u takvo društvo i da ćemo biti podrška jedni drugima. U tome slučaju bit će i manje lošeg i narušenog mentalnog zdravlja mladih, zaključuje dr. Dodig Ćurković.
