Portal ZdravljeAktualnoPosljednjih sedam godina u RH se smanjuje smrtnost od raka

Posljednjih sedam godina u RH se smanjuje smrtnost od raka

Kad govorimo o javnozdravstvenom opterećenju rakom, važno je definirati ključne podatke i indikatore:

  • incidenciju (broj i stopa oboljelih u nekoj godini)
  • mortalitet/smrtnost (broj i stopa umrlih od raka u nekoj godini)
  • prevalenciju (broj živih osoba u nekom trenutku koje imaju ili su imale neku dijagnozu raka) i
  • preživljenje.

Kao i u većini razvijenih europskih zemalja, i u RH se smanjuje smrtnost od raka. Od 2015. godine prosječno se godišnje svake godine smrtnost od raka smanjuje za gotovo 2 %. Pad je posebno izražen kod raka dojke gdje u istom razdoblju iznosi čak 7 % godišnje.

Smrtnost od raka prostate je također u padu (0,8 % godišnje) dok je smrtnost od raka debelog i završnog crijeva stabilna, s naznakama pada u zadnjim godinama. Međutim, prema zadnjim podacima, u 2022. godini, od novotvorina u Hrvatskoj je umrlo 13.247 osoba, što rak još uvijek čini drugim vodećim uzrokom smrti u Hrvatskoj, odmah iza bolesti srca i krvnih žila.

doc. dr. sc. Mario Šekerija
doc.dr.sc. Mario Šekerija

Usporedbe preživljenja

Preživljenje od raka se definira kao broj osoba koje su žive određeno vrijeme (tipično pet godina) nakon postavljene dijagnoze i izražava se kao petogodišnje preživljenje. Često se izražava kao relativno preživljenje (udio preživjelih u skupini osoba s nekom bolešću u odnosu na očekivano preživljenje opće populacije te dobi i spola).

Na svjetskoj i europskoj razini postoje velike međunarodne studije koje su temeljem podataka populacijskih registara za rak radile usporedbe preživljenja. Zadnja velika studija tog tipa je CONCORD-3 studija (u pripremi je i CONCORD-4) na svjetskoj razini.  Prema tom istraživanju, od 30ak zemalja u Europi za koje su objavljeni podaci, Hrvatska se nalazila među pet zemalja s najlošijim preživljenjem za rak pluća (10 %), prostate (81 %), želuca (20 %), debelog crijeva (kolon 51 %, rektum 48 %) i mijeloidnih leukemija u odraslih (32 %).

S pozitivne strane, preživljenje za zloćudne bolesti u dječjoj dobi (limfomi (95 %), tumori mozga (73 %) i akutna limfoblastična leukemija (85 %)) je usporedivo s preživljenjem u razvijenijim europskim zemljama. Za druga česta sijela raka u Hrvatskoj poput dojke (79 %), melanoma kože (77 %) i raka vrata maternice (63 %) smo također bili u donjem domu zemalja rangiranih po preživljenju.

Regionalne razlike

U novijim godinama vidimo jasno poboljšanje ukupnog preživljenja od raka, uz postojanje regionalnih razlika, kao i razlika po sijelima raka. Tako je petogodišnje preživljenje za rak dojke za žene dijagnosticirane od 2012.-2016. i praćene do kraja 2021. godine bilo 82 %, za muškarce s rakom prostate isto 82 %, za osobe s rakom pluća 11 %, melanom kože 78 % i kolorektalni rak 52 %. Vidimo da se preživljenje poboljšava za većinu sijela. Rijetka iznimka je, recimo, rak želuca koji je još uvijek imao preživljenje od 20 %; pad mortaliteta koji je jasno vidljiv u raku želuca je još uvijek posljedica toga da je to jedno od rijetkih sijela raka koje u Hrvatskoj i drugim sličnim zemljama ima pad pojavnosti (incidencije).

Za većinu sijela raka najbolje preživljenje zabilježeno je u bolesnika koji žive u Gradu Zagrebu ili Jadranskoj Hrvatskoj, dok su nažalost najlošije stope preživljenja zabilježene u Panonskoj Hrvatskoj.

Razlozi za razlike u preživljenju između pojedinih regija mogu uključivati kasnije otkrivanje bolesti i neravnomjernu dostupnost ili učinkovitost zdravstvene skrbi. Kako bi se moglo detaljnije odgovoriti na pitanja koja proizlaze iz ovih podataka prepoznato je da su potrebni detaljniji podaci o samoj bolesti te je u tijeku proces izrade Nacionalne onkološke baze podataka koja bi trebala osigurati potpunije i detaljnije podatke o svakom slučaju raka i tijeku bolesti te pomoći u planiranju odgovarajućih intervencija.

Doc. dr. sc. Mario Šekerija voditelj je Registra za rak pri HZJZ-u. Ovaj tekst možete pročitati i u posebnom izdanju Odazovi se – prvom katalogu nacionalnih programa za rano otkrivanje raka besplatno dostupnom ovdje.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Onkolozi poručuju

U borbi s rakom dojke dvije linije liječenja danas su – zastarjeli pristup

Istraživanje

Reklame za slatkiše i sokove okružuju djecu i nameću loše navike

HZJZ-ov ZdrAVKO

Digitalni asistent Zdravko treba na – bolovanje

Epidemija i dalje traje

U ovoj sezoni dosad je od gripe preminula 51 osoba

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Miastenija gravis

Nepomičan jezik, spušteni kapci, kroz život 450 tisuća tableta

Joško Lalić

Odrastao je u domu, a način kojim danas pomaže drugima – lekcija nam je svima

Liječenje raka dojke u RH

Prof. Pleština: Hrvatska se po preživljenju podigla iznad EU prosjeka

Pokreni nešto svoje

Dodijeljena potpora poduzetničkim inovacijama

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Renatin život s teškom bolesti

Miastenija mi je uzela mišiće, ali nije dušu

Na što nas upozorava naš mozak

Poremećaji spavanja mogu biti prvi simptomi ozbiljnih neuroloških bolesti

Obilježavanje u Rijeci

Multipla skleroza – nepredvidiva i različita bolest nepoznatog uzroka

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Rad dr.sc. Mateja Šapine

Mladi osječki liječnik istražio: upala malih krvnih žila grupira se oko velikih gradova

Nefreteta Zekić Eberhard

Promjene na dječjoj koži – koje pratiti, na koje reagirati, objašnjava dr. Krnić

Nefreteta Zekić Eberhard
Vodič kroz šećere i sladila

Brezin šećer štiti od karijesa, a glukozno – fruktozni sirup izbjegavajte

Redakcija

Psihotraume zahtijevaju posebne vještine u svim javnim službama

Nađa Berbić