Bubrežna bolest je zapravo vrlo česta, ali podmukla. Pretpostavlja se da svaki deseti čovjek boluje od nekog oblika kronične bubrežne bolesti. Kronično znači da traje i ne prestaje, samo su individualne razlike utemeljene na vremenskoj dinamici napredovanja bolesti. Tako neke bubrežne bolesti, u nekih oboljelih, ne napreduju značajnim tempom da bi ugrozili život. Dok u drugih, napredovanje bolesti prije ili poslije narušava životnu kakvoću i u konačnici život bolesnika. Na sreću, postoji nadomještanje bubrežne funkcije, dijaliza ili transplantacija te danas nitko ne bi trebao umrijeti izravno jer su otkazali bubrezi, kako se to kolokvijalno kaže.
Analiza mokraće i krvi
Upravo zato što su ove bolesti podmukle i često napredujuće, potreban je rani probir. Na tomu već godinama radi i ustraje Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju HLZ-a. To znači da bi svatko trebao napraviti laboratorijsku analizu mokraće ili barem test vrpcama na proteinuriju – pokazatelj gubitka bjelančevina mokraćom, što je jedan od znakova težih bubrežnih bolesti. Potrebna je i laboratorijska analiza krvi radi određivanja koncentracije kreatinina u krvi čija povećana vrijednost ukazuje na smanjenu bubrežnu funkciju.
Budući su danas najčešći uzroci bubrežnih bolesti šećerna bolest i hipertenzija, potrebno je kontrolirati šećer u krvi i mjeriti krvni tlak. Ako su te dijagnoze već postavljene, treba težiti dobroj regulaciji glikemije i krvnog tlaka jer to smanjuje rizik za bubrežnu bolest i njeno napredovanje.
Manje infektivnih upala
Mnoge su bubrežne bolesti lječive i odgovornim ponašanjem prema svome zdravlju oboljeli imaju bolje izglede za njihovo otkrivanje i liječenje. Malo je vidljivih znakova poput otoka nogu, lica, pjenušanja mokraće, poremećaja mokrenja ili boli koja se može povezati s bubrezima, poput one uz bubrežne kamence. Na te znakove osoba mora reagirati odlaskom liječniku. Bubrežne bolesti su ona skupina bolesti za koje obiteljski liječnici imaju osobito važnu ulogu.
Osim šećerne bolesti i hipertenzije, čest uzrok kronične bubrežne bolesti su neinfektivne upale bubrega odnosno skupina kroničnih glomerulonefritisa. Kroničnim infektivnim upalama se učestalost smanjuje. Tu su još i urođene bubrežne bolesti, poput policistične, anomalije mokraćnog sustava. U današnje vrijeme ne smije se zanemariti ni oštećenje bubrega lijekovima. Osobito nesteroidnim antireumaticima – lijekovima protiv boli koje ljudi nerijetko uzimaju nekontrolirano, “na svoju ruku”.
Uz navedene znakove bubrežne bolesti, simptomi su i u sferi osjetila pacijenta. Oni su nespecifični i najčešće izostaju skoro do završnog stupnja bolesti, do bubrežnog zatajenja. Simptomi su umor, glavobolja, nedostatak teka, mučnina, povraćanje, nedostatak zraka i eventualno svrbež kože. Kronična bubrežna bolest narušava funkcije drugih organskih sustava pa su simptomi vezani za popratnu anemiju, srčano popuštanje, koštanu bolest, oštećenja probavnog sustava i drugo.
