Godišnje u EU od posljedica pušenja umre 700 tisuća ljudi. Zato je to veliki javno zdravstveni problem, konkretno je i jasno poručio dr. sc. Tomislav Sokol na netom održanoj prvoj Međunarodnoj multidisciplinarnoj konferenciji o smanjenju šteta po zdravlje. Upravo je pušenje kao štetna navika jedna od tema ove konferencije koja je okupila brojne domaće i inozemne eksperte s ciljem demistifikacije najvećih faktora rizika koji su ujedno i glavni uzroci preuranjenih i općenito smrti u praktički svim europskim zemljama.
Ograničene EU mogućnosti
Uz pušenje stoga raspravljalo se i prezentiralo o debljini, tjelesnoj neaktivnosti, nezdravoj prehrani, ovisnosti o alkoholu, internetu i igricama. Za nijedan od tih faktora rizika Hrvatska nema brojke za pohvaliti, naprotiv. Zemlja smo s milijun pušača, 400 tisuća ovisnih o alkoholu, rastućim brojkama ovisnih o internetu. Na EU karti zdravlje jest prioritet, ali kako je pojasnio zastupnik Sokol, EU mogućnosti su tu ograničene jer je zdravstvo u nadležnosti država članica.
No, u tome ima jedna iznimka – prevencija. Po pitanju duhanskih proizvoda imamo Direktivu koja regulira stavljanje na tržište i definiciju što su duhanski proizvodi. Tu su prepoznati i alternativni oblici kao posebna kategorija. Europski parlament je naručio i studiju koja je nedvojbeno utvrdila da su alternativni oblici sigurno manje štetni od cigareta. Ono što je ključno jest spriječiti da ti proizvodi ne postanu sredstvo s kojim nepušač započinje pušiti i omogućiti da ti proizvodi mogu koristiti kao alternativa već ovisnim pušačima. Ključna rasprava će biti upravo o tim alternativnim proizvodima treba li ih stavljati u isti koš kao cigarete ili ipak imati blaži pristup. Europska komisija i Europski parlament su tu vrlo podijeljeni, trenutno se čeka prijedlog Komisije, potom su Parlament i Vijeće, koji imaju balansiran pristup u pristupu smanjenja štete, ti koji će na kraju morati donijeti konačnu odluku – iznio je europsku perspektivu kad je riječ o pušenju.
Liječenje debljine
Hrvatski su liječnici i znanstvenici iznijeli osim spomenutih podataka i najavu nacionalnih istraživanja čiji će rezultati doprinijeti ovoj raspravi. U nekom međuprostoru nalazimo se i kad je riječ o drugom faktoru rizika, spomenutoj debljini. Kao najdeblja nacija EU u Hrvatskoj ne postoji ujednačen pristup i sustav liječenja oboljelih od debljine. Uz ostalo, na panelu koji je vodila doc. dr. sc. Maja Baretić, stoga se govorilo i o potrebi takozvanih zelenih uputnica i propisivanja zdravih navika od strane liječnika.
Trenutno se uz multidisciplinarni tim provodi jedan takav pilot projekt u Domu zdravlja Zagreb centar. Ono što je u panelu doc. Baretić također detektirano kao nedostatak jest psihološka podrška u liječenju debljine. Sveukupno, Konferencija je ovo čije prvo izdanje je postavilo motiv, ali i visok cilj kako nekom idućem događaju tako i svim ovim temama. Temama koje su često nepravedno podcijenjene u javnom prostoru i politikama.
