Portal ZdravljeZdravstvena pismenostDr. Baničević o liječenju najčešće dijagnoze - križobolje

Dr. Baničević o liječenju najčešće dijagnoze – križobolje

Znate li koji je najučestaliji zdravstveni problem današnjice? Ili zbog koje boli najčešće odlazimo po pomoć liječniku? Javlja se u lumbalnom dijelu kralježnice i ometa nas u svakodnevnom životu – križobolja. Bol zna trajati tjednima i unatoč lijekovima. Zato danas o tom problemu današnjice razgovaramo sa dr. Izabelom Baničević iz KBC Split.

Koji su sve razlozi zašto nas mogu boljeti leđa?
Razlozi mogu biti raznorazni. Najčešće je u mlađoj životnoj dobi to istegnuće mišića ili nekakav nagli pokret koji smo napravili. Kasnije to mogu biti problemi od same kralježnice, od trupova kralježaka do diskova, okolnih ligamenata i zglobova s kojima su kralješci povezani tako da mogu biti zahvaćene sve strukture. Nekada to može biti i prenesena bol iz unutarnjih organa koji se reflektiraju oko kralježnice pa ljudi često misle da ih to smeta.

Koliko vam se pacijenata javlja zbog tog problema?
Statistika kaže da svaki čovjek tijekom života ima jednu epizodu križobolje. Pogađa sve dobne skupine, ali je etiologija boli različita. Križobolja je jedna od najpropisivanijih dijagnoza koja ide od obiteljske medicine prema nama i općenito gdje se traže razne intervencije.

Analgetici i mirovanje

Na koji način pomažete pacijentima, što im preporučate?
U akutnoj fazi je zaista važno uzeti analgetike i mirovati. S tim da su sve studije i istraživanja pokazale da to mirovanje ne bi smjelo biti duže od dva do tri dana. Bez obzira što bolesnici osjećaju određene nelagode i bolnost trebalo bi krenuti s vježbanjem ili fizikalnom terapijom. Mi u akutizaciji takvih tegoba obično znamo bolesnicima dati malo terapijskog ultrazvuka, magnetoterapiju, elektroterapiju i TENS. Nekim se bolesnicima može preporučiti akupunktura. Svakako je to multimodalitetno liječenje. Nešto će od svega toga svakako pomoći.

Ako je riječ o klasičnoj križobolji možete li objasniti zašto se ona javlja?
Križobolja se kod mlađe populacije uglavnom javlja zbog mišićne boli. Kod nešto malo starijih je bol uvijek povezana s određenim strukturnim promjenama kralježnice. Da primjerice sada napravimo magnetsku rezonancu svim ljudima od 50 godina u Splitu mislim da bi 90 posto njih imalo protruzije diskova. A samo deset posto njih određene tegobe. Tako da vrlo često nalazi nisu u korelaciji s kliničkom slikom.

Koji su uzroci križobolje i ima li možda rizičnih skupina te tko su?
Rizične skupine su uvijek ljudi koji fizički rade, dižu teške terete zato što su kod takvih opterećenja kralježnice prisutna mišićna naprezanja, a i strukturne promjene. Druga skupina su ljudi koji imaju određene sjedilačke poslove i koji pri podizanju nekog tereta, a zbog slabih mišića, mogu izazvati bol u leđima. To su najugroženije skupine. Naravno i naši stariji bolesnici, naročito žene, koje zbog uznapredovale osteoporoze pri najblažem pokretu ili nekoj nezgodnoj rotaciji mogu zadobiti kompresivan prijelom kralježnice. O tome svakako treba voditi računa.

Koje sve pretrage pacijenti moraju napraviti da bi liječnici utvrdili dijagnozu?
Pacijenta liječnik prvo treba pregledati jer će se tu odmah razlučiti je li bol od kralježnice ili je pak mišićna bol. To je prvi korak. Potom bi bilo uputno napraviti rendgen kralježnice. A
ovisno o tegobama i EMNG ili magnetnu rezonancu. To bi bio osnovni algoritam.

Stupanj promjena

Imate li među pacijentima mladih i djece, odnosno kojih su dobnih skupina?
Rijetko nam se javljaju djeca. Kod djece su bolovi u leđima najčešće posljedica njihovog rasta kada mišići ne prate rast kostiju i obrnuto. Zato je kod njih najviše prisutna razvojna bol koja spontano prođe i koju ne liječimo. Kod djece znaju biti određena nepravilna držanja tipa kifoze, skolioze i lordoze koje izazivaju bol. Ovisno o stupnju promjena kod takve djece s ortopedima odlučujemo što ćemo. No za početak krećemo s korektivnom gimnastikom. Što se tiče djece školske dobi u osnovnim i srednjim školama te studentima najčešće su to boli mišićnog porijekla zbog dugog sjedenja. Tu isključivo i jedino preporučujemo fizikalnu terapiju, ali i fizičku aktivnost. Koristimo i benefit našeg područja, pa im preporučujemo plivanje i u konačnici ih nastojimo osvijestiti koliko je važan aktivan život.

Mogu li pacijenti u slučajevima bolova u leđima na neki način sami si pomoći?
Mogu. Kada ih uhvati neka akutna bol trebaju uzeti analgetik, paracetamol, ibuprofen ketonal, u propisanoj dozi, a nekim bolesnicima odgovara staviti topli oblog. Treba leći i mirovati, zauzeti položaj koji ne izaziva bol. Za neke bolesnike će to biti položaj na leđima s jastucima ispod koljena, kod drugih će to biti na boku s jastucima između nogu, a kod nekih će to biti na prsima. Dakle, treba pronaći položaj i mirovati u onom u kojem pacijent nema bolova. Nekada se preporučala tvrda daska i ležanje na podu. Može i to ako tako nema boli, no ako je ima radije ne.

Nakon dva do tri dana bez obzira na prisutnost te bolne komponente treba polako početi raditi vježbe s tim da treba vidjeti što vas smeta. Ne mora se vježbati kralježnica, ali mogu kukovi, koljena, ramena, prsni koš. Raditi nekakve opće vježbe zagrijavanja koje smo svi naučili kroz školovanje. To je nešto što se može početi polako primjenjivati sve do granice boli.

Fizikalna terapija

Koje su vrste liječenja bolnih leđa?
Naše liječenje, uz lijekove, započinje s fizikalnom terapijom. Temelj svake dobre fizikalne terapije je medicinska gimnastika. Kad iskusite jednu jaču križobolju, vježbe bi trebale biti kao pranje zubi, ono što radite svaki dan. Od ostalih procedura možemo primjenjivati terapijski ultrazvuk, magnetoterapiju, elektroterapiju i TENS, kao i hidroterapiju, odnosno plivanje u toploj vodi u smislu opuštanja muskulature. To u principu najčešće što preporučamo kao liječenje.

Kod otprilike 60 posto bolesnika taj prvi ciklus fizikalne terapije poluči dobre rezultate. Međutim ima jedan broj bolesnika koji nema adekvatan odgovor i oni zahtijevaju ipak dugotrajnije liječenje. Oni uvijek zahtijevaju i procjenu neurokirurga odnosno detaljnu radiološku obradu kao i procjenu neurokirurga treba li to operacijski liječiti ili ne. Kao što sam rekla, klinička slika i radiološki nalaz nisu uvijek u korelaciji. Postoje bolesnici koje jako boli, a na magnetu imaju male protruzije bez ikakvog diranja korijena živca. S druge strane imate bolesnike koji imaju opsežan nalaz na magnetu kralježnice, a zapravo nemaju veliku bolnost ni reduciranu pokretljivost. Mi ipak liječimo bolesnika, a ne nalaze tako da se trebamo usmjeriti na ono što nam bolesnik kaže.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Klinika za očne bolesti KBC Split

Svjetski kongres hrvatskih oftalmologa u Solinu

Studija dr. Anića objavljena u NEJM

Liječenje najčešće aritmije srca PFA tehnologijom

Međunarodni dan sestrinstva

Sestrinstvo kroz generacije u Splitu

U bolnici na uputnicu

Psihološka podrška ženama koje se suočavaju s neplodnošću

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
U Solinu

Pogled koji traje – koncert za splitsku Kliniku za očne bolesti

Thomas Hofmarcher:

Hrvatska treba ciljanu investiciju za smanjenje tereta raka

Miastenija gravis

Smanjimo stigmu i osigurajmo nove terapije

Nacionalni dan preživjelih od raka

Hvala vam što vas vaša glava, srce i pisma drži

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Lijek postoji, ali ne kod nas

Pomozimo da uz Rubena prvi dan škole bude njegova majka!

Nacionalni dan preživjelih od raka

Prof. Mikolašević: Onkološka bolest danas ne znači smrtnu presudu

Upozorenje neurologinje

Socijalni jet lag – poremećaj koji donosi današnji način života

Rezultati rehabilitacije

Trening snage za žene nakon liječenja raka

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Psihokardiologija

Pomoć psihologa nakon infarkta? Sasvim opravdano, a i moguće uz uputnicu

Filip Tomić

Prof. Butković Soldo o važnosti prepoznavanja rijetkih bolesti

Nefreteta Zekić Eberhard
DR. MORANA KOSANOVIĆ BAJIĆ

Kako se izboriti sa sezonskim alergijama, savjetuje dr. Kosanović Bajić

dr. Morana Kosanović Bajić, spec.pulmologije
Najčešća kronična bolest jetre

Dr. Mikolašević upozorava na nealkoholnu masnu bolest jetre

izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević, dr. med.