Portal ZdravljeAktualnoBolnica Našice - palijativni odjel i uvođenje novog centra

Bolnica Našice – palijativni odjel i uvođenje novog centra

Završena je faza dogradnje, opremanja i potpune prilagodbe za pristup osoba s invaliditetom u bolnicu Našice. Time je ova slavonska bolnica postala jedna od rijetkih manjih bolnica u Hrvatskoj u kojoj je pristup osobama s invaliditetom omogućen u svaku sobu i ambulantu bolnice.
– Dogradnjom nove etaže zapravo je počela i faza opremanja i prilagodbe bolnice za invalide, starijih i slabije pokretne osobe. U suradnji s Ministarstvom branitelja napravljeni su i toaleti za osobe s invaliditetom koji nisu ležeći pacijenti već korisnici dnevne bolnice i specijalističko konzilijarne zaštite. Uz to su napravljene i dvije kose podizne rampe kako bismo spojili stacionar s poliklinikom. Svi dijelovi bolnice su dostupni dizalima i u svaku sobu se može doći dizalom.

Sada ukupno imamo četiri dizala za pacijente te odvojena dizala za hranu. Prošle godine pola milijuna kuna uloženo je i u informatički sustav redomata i prijema pacijenta. Time osobe s invaliditetom sada i tako mogu ostvariti prioritet i obrađuju se prvi, objašnjava v.d. ravnatelj OŽB Našice, Dino Vida.

Više starijih, manje poroda

U našičkoj bolnici kažu kako je najveći priljev pacijenta upravo u OHBP, kiruršku ambulantu te medicinsko – biokemijski laboratorij.

– Broj pacijenta koji prođu kroz OHBP se sada na godišnjoj razini penje već do 20 tisuća. Kažem li da našoj bolnici ukupno gravitira između 70.000 i 90.000 pacijenta jasno je o kolikom je pritisku na OHBP riječ. Kada općenito gledamo broj pacijenta onda možemo reći da je jednak onom od prije pandemije. Ono što je evidentno je da stanovništvo stari, a nažalost prošle godine imamo opet silazni trend poroda, napominje v.d. ravnatelj Vida.

Nakon što se stanje s pandemijom stabiliziralo, OŽB Našice je ukinula COVID odjel.

– Mi smo bolnica koja ima ugovoreno 10 postelja za palijativne bolesnike i po tome smo posebni. No, to smo tijekom epidemije morali ukinuti i skrbiti samo za COVID pacijente. Sada palijativa ponovno radi. No, ljudi dosta brkaju palijativnu skrb s onom za starije i teško pokretne ili nepokretne osobe. Palijativna skrb je skrb za osobe u terminalnoj fazi bolesti čije se doživljenje očekuje do 30 dana, iznimno duže. To nije odjel u kojem se skrbimo za nepokretne, oboljele od Alzheimera ili samo one koji nisu sposobni skrbiti za sebe. Palijativna skrb nema veze s dobi, pa smo na njemu imali i pacijenta koji je bio 1993. godište. To je jedan tužan odjel, ali neophodan.

Pružamo palijativnu skrb za pacijente cijele Osječko-baranjske županije pa tako i za one koji su završili liječenje u KBC Osijek i za sada je ovaj broj ležajeva dostatan.

Ono što planiramo je osnovati centar za pacijente kojima je neophodna mehanička ventilacija. Opremu imamo, ali još nije ugovoreno financiranje. No, iznimno smo zadovoljni i velikim brojem specijalizanata, kao i odjelima gdje je bio manjak liječnika, ali se trend preokrenuo. Tako je naša radiologija s dva radiologa došla do njih pet. Pedijatar iz KBC-a Osijek nedavno je odlučio prijeći u našu ustanovu čime pojačavamo i ovaj odjel, zaključuje ravnatelj Vida.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
U Solinu

Pogled koji traje – koncert za splitsku Kliniku za očne bolesti

Thomas Hofmarcher:

Hrvatska treba ciljanu investiciju za smanjenje tereta raka

Miastenija gravis

Smanjimo stigmu i osigurajmo nove terapije

Nacionalni dan preživjelih od raka

Hvala vam što vas vaša glava, srce i pisma drži

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Lijek postoji, ali ne kod nas

Pomozimo da uz Rubena prvi dan škole bude njegova majka!

Nacionalni dan preživjelih od raka

Prof. Mikolašević: Onkološka bolest danas ne znači smrtnu presudu

Upozorenje neurologinje

Socijalni jet lag – poremećaj koji donosi današnji način života

Rezultati rehabilitacije

Trening snage za žene nakon liječenja raka

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Doc.dr.sc. Fodor o bubrežnim kamencima i važnosti njihova liječenja

Nađa Berbić

Prof. Butković Soldo o važnosti prepoznavanja rijetkih bolesti

Nefreteta Zekić Eberhard

Kašalj – različite vrste, ali i uzroke objašnjava dr. Ivan Štefanac

Nefreteta Zekić Eberhard

Prvo istraživanje i smjernice za zdravstveno opismenjavanje u RH

Redakcija