Jedini dijagnostički laboratorij unutar zdravstvene institucije koji radi analizu bubrežnih kamenaca u Hrvatskoj je onaj KBC-a Osijek. Zavod za urologiju te bolnice već više od 30 godina posvećen je istraživanjima urolitijaze.
– KBC Osijek danas je Referentni centar Ministarstva zdravstva za urolitijazu, a zasluge u tome ima i emeritus prof. dr. sc. Zvonimir Tucak te niz projekata Ministarstva znanosti. Kroz godine smo surađivali s inozemnim institucijama i uspoređivali rezultate. Da bismo dobili relevantne podatke trebala nam je definitivna metoda. Naime, postoji kemijska metoda, ali ona ima svoje nedostatke. U Osijeku je nabavljena oprema i osobno sam educiran za njezino korištenje na Institutu Ruđer Bošković koji to radi kao analitički servis. Znači, sve bolnice u Zagrebu analizu bubrežnih kamenaca rade na Ruđeru Boškoviću. Za istočnu Hrvatsku to radimo mi u KBC-u Osijek, naglašava predstojnik Zavoda za laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Osijek, doc. dr. sc. Vatroslav Šerić.

– Kod kamenaca gledamo kemijski sastav. Oni mogu biti od mokraćne kiseline, oksalata ili fosfata. Vrlo je važno za utvrđivanje nastanka kamenca znati njegov sastav jer nastanak nekih se može prevenirati. Naime, neki kamenci nastaju kao posljedica urogenitalnih infekcija. To su infektivni kamenci i oni su u epidemiološkim studijama razvijenih zemalja, gdje je higijenski standard viši, svedeni na minimum. Bakterije dovode do struvidnih kamenaca koji su sastavljeni od amonijaka, magnezija i fosfata. Tu bakterije cijepaju ureu koja se nalazi u mokraći i oslobađa se amonijak koji se veže s fosfatima te nastaju infektivni kamenci.
Kada dobijete takve rezultate analize kamenca, tada znate da treba sanirati infekcije. Razlozi za kamence mogu biti i hormonalni poremećaji. Mi radimo metaboličke obrade i analizu mokraće i krvi da se vide razlozi nastanka kamenca i upravo iz ovog područja imamo velikim broj publiciranih radova iz naše bolnice, naglašava doc. Šerić.
Regionalne razlike
Zanimljivo je da su kamenci u kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešći oksalatni kamenci. S druge strane, u Dalmaciji se kod pacijenata najviše pojavljuju uratni kamenci.
– To se pripisuje prehrani bogatijoj ribom. No, prema svjetskoj literaturi oksalatni kamenci čine 80 posto svih rezultata stoga ni Hrvatska nije drugačija. Oprema u našem laboratoriju se sastoji od uređaja na kojem infracrveno svjetlo prolazi kroz pastilu napravljenu od smrvljenog kamenca pomiješanog s kalijevim bromidom. On na određenim valnim duljinama stvara određenu sliku koja se identificira s određenim spojem. To je vrlo specifična metoda jer svaki spoj ima karakterističan spektar. Treba reći i da unutar jednog kamenca mogu biti kombinacije različitih vrsta kamenaca. Kod djece su najčešće cistinski kamenci koji su posljedica metaboličkog poremećaja zvanog cistinurija gdje se izlučuje aminokiselina cistina. To kada se prepozna zna se prava terapija jer u suprotnom dijete može ostati bez bubrega. Stoga su ovo vrlo važne analize kojima se itekako mogu liječiti i terapirati pacijenti. Upravo iz tog razloga ovih smo dana imali i goste iz susjedne BiH koji su stigli na edukaciju analize bubrežnih kamenaca u Osijek, kaže mag. Šerić.










