U Njemačkoj se sve više koriste medicinski tretmani za liječenje neplodnosti – 1997. je poslije liječenja neplodnosti rođeno više od 6500 djece, a 2020. više od 22.200.
Neplodnost može imati različite uzroke. Kod muškaraca je uglavnom posljedica činjenice da se ne stvara dovoljno funkcionalnih i pokretnih spermatozoida. Kod žena uzrok mogu biti hormonski poremećaji, promjene na jajovodima ili maternici. I vrlo raširena endometrioza također.
Ovisno o uzroku, postoji više različitih metoda liječenja. Jedna od mogućnosti je davanje hormonskih preparata za poticanje sazrijevanja jajnih stanica i ovulacije kod žene.
Druga metoda je upotreba tanke cjevčice za dopremanje sperme direktno u matericu. Pri tome se može koristiti i tuđa sperma.
Porast izvantjelesne oplodnje
Još jedan korak dalje ide tzv. in vitro – odnosno izvantjelesna oplodnja. Pritom se oplodnja jajnih stanica spermatozoidima obavlja u laboratoriju, a oplođena jajašca se zatim prenose u maternicu.
Čak i ako je prijenos embrija u matericu danas uspješan u oko 93 posto postupaka, prosječna stopa trudnoća je 33 posto. A stopa porođaja poslije izvantjelesne oplodnje još je niža i iznosi 23 posto.
U Njemačkoj je prva beba, začeta na ovaj način, rođena 1982. Broj tako nastale djece u stalnom je porastu. Prema njemačkom registru izvantjelesne oplodnje, od 1997. godine na ovaj je način rođeno ukupno 363.940 djece.
Višestruke trudnoće su rizične
Reproduktivna medicina želi izbjeći trudnoće s više embrija koje su često rizične i u pravilu dovode do prijevremenih porođaja. Stoga, ako je prognoza dobra, koristi se samo jedan embrij, iako se za oko četiri posto smanjuje vjerojatnost da će žena zatrudnjeti.
Žene do 32. godine imaju najveće šanse da zatrudne poslije liječenja neplodnosti. Od 33. godine stopa trudnoća kontinuirano pada sve dok nakon 40. godine ne padne ispod 20 posto. To je još jasnije kada se pogleda broj porođaja – do 33. godine iznosi 30 posto, a od 39. godine pada ispod 20 posto. To znači da se liječenje neplodnosti ne smije predugo odgađati.
Broj spermatozoida prepolovljen
Što je točno razlog sve većeg broja tretmana neplodnosti još uvijek nije jasno. Međutim, prema nedavnoj izraelskoj studiji u kojoj su uzeti podaci muškaraca iz cijeloga svijeta od 1973. do 2018. – koncentracija spermatozoida u spermi u posljednjih se 50 godina više nego prepolovila.
Prema tim istraživanjima, koncentracija spermatozoida po mililitru sperme u prosjeku je pala sa 101 milijuna na 49 milijuna. Od 2000. godine prosječan broj spermatozoida opada još brže nego prije – trenutno više od 2,5 posto godišnje.
Još 2017. znanstveno je utvrđeno da se broj spermatozoida smanjuje kod bijelih muškaraca, a ova studija pokazuje da su pogođeni i muškarci iz Južne Amerike, Afrike i Azije.
Za prof. Christiana Gratzkea, vodećeg urologa u Sveučilišnom medicinskom centru u Freiburgu, ovi rezultati nisu razlog za zabrinutost – u studiji je ispitivan samo broj spermatozoida, dok su vitalnost i pokretljivost važniji za plodnost.
Međutim, izraelski znanstvenici upozoravaju da niska koncentracija spermatozoida može biti faktor rizika za rak testisa.
Moguće zamrzavanje jajnih stanica
Danas stručnjaci reproduktivne medicine sve češće preporučuju zamrzavanje neoplođenih i oplođenih jajnih stanica. Tzv. kriokonzerviranje već sada čini 31 posto ukupnih ciklusa liječenja neplodnosti – i trend je u porastu.
Mnogi parovi koriste ovu opciju za zamrzavanje embrija preostalih nakon liječenja za buduće trudnoće. Stope uspjeha s prethodno zamrznutim embrijima gotovo su jednako dobre kao i sa “svježim”. Razlikuju se samo 1,2 posto u korist “svježih” embrija.
Obavezna zdravstvena osiguranja u Njemačkoj pokrivaju kriokonzerviranje od 1. srpnja 2021., ali samo prije terapija koje bi npr. kod onkoloških bolesnika mogle oštetiti jajne stanice ili sprematozoide. Žene starije od 40 godina i muškarci nakon 50. godine nemaju pravo na pokrivanje troškova.
Donacija jajnih stanica i surogat majčinstvo zabranjeni u Njemačkoj
Ako parovi ne mogu imati djecu jer je muškarac neplodan, postoji rješenje u donaciji sperme. Teže je riješiti problem kod žene jer su donacije jajnih stanica zabranjene zakonom o zaštiti embrija.
Surogat majčinstvo, koje je u Njemačkoj zabranjeno, također otvara etička i pravna pitanja. Liječnici i posrednici u surogat majčinstvu mogu snositi kaznenu odgovornost, ali ne i roditelji.
