Hrvatski znanstvenik Igor Štagljar održao je predavanje na obilježavanju 50. godišnjice splitske onkologije. Rekao je da se u toj klinici radi kao u najboljim institutima u svijetu, da je opremljenost izvrsna i dostupna većina lijekova kao u Kanadi.
Također je rekao da će polovica ljudi tijekom života oboljeti od raka i 25 posto tih ljudi i umrijeti od raka. Rak nije samo veliki problem za zdravstvo bilo koje države već i socioekonomski problem, smatra. Otkrio je kako se lani u zemljama zapadne civilizacije potrošilo 1,3 trilijuna dolara u liječenju protiv raka.
Kada govorimo o tumorima odnosno o raku moramo shvatiti da ne postoji jedan tumor ni jedan rak već njih 150 različitih. Svi ti tumori se razlikuju u promjenama u genima. Sve te promjene u genima čine svaki od 150 tumora različitim. Da bismo mogli uspješno liječiti rak ne možemo samo stvarati lijekove protiv jedne molekule već moramo razumjeti sve molekule koje dovode do samog tumora, kazao je Štagljar.
Promjenjivi geni
Situacija je jako kompleksna, nastavio je, jer ljudi u svojim stanicama imaju 20 tisuća gena, a proteina oko 400 tisuća. Da bi se mogao uspješno liječiti rak mora se razumjeti funkciju svakog od tih gena koji su promjenjivi. Vrlo mali postotak tumora je nasljedan, pet do deset posto. Naglasio je da je i jako bitno da u tijelo unosimo zdrave stvari, da pijemo vodu, ne pušimo, ne uživamo puno alkohola ni energetskih pića.
Mene uvijek frapira kada dođem u Hrvatsku i vidim da 90 posto ljudi u kafićima puši. To je u Kanadi i Americi striktno zabranjeno. Naravno, kada bi se takve promjene uvele u Hrvatskoj svi bi bili protiv. Treba se promijeniti mentalni sklop ljudi. Želio bih da zapamtite i kako 40 posto svih tumora možemo spriječiti našim načinom života. Možemo mi stvarati nove lijekove i terapije, ali ako ljudi sami ne čine nešto dobro za svoje tijelo onda je sve što znanstvenici rade uzaludno, poručio je Štagljar.
Ljudi ga često pitaju hoće li u budućnosti postojati univerzalni lijek protiv raka. Na to odgovara kako postoji 150 različitih vrsta raka, ali i da je vrlo moguće da se neke tumore liječi univerzalnim lijekom kao što je imunoterapija.
Uspjeh imunoterapije
Imunoterapija podrazumijeva aktivaciju našeg imunološkog sustava da bi ponovno prepoznao tumor. Svakodnevno se u našim stanicama stvaraju maligne stanice koje su vrlo male i bivaju prepoznate našim bijelim krvnim stanicama i limfocitima. Limfociti se onda vežu na tumorske stanice i jednostavno ih razgrade. Kada tumor prijeđe u lošu fazu često dolazi do toga da na svojim stanicama počinje projicirati određene tzv. antene koje se vežu na drugu molekulu. Tako tumor zaslijepi naš imunološki sustav koji se ne može boriti protiv tumora. Tumor se poveća, metastazira i pacijent nažalost umre, objasnio je.
Tumori koji se danas uspješno liječe uz pomoć imunoterapije su karcinom pluća, dojke i melanom. No, nažalost imunoterapija ima učinak kod 20 do 45 posto pacijenata. Ima i nuspojave kod određenih pacijenata te je i jako skupa. Govoreći o budućnosti liječenja tumora istaknuo je da su jako bitni virusi koji ubijaju tumore. To su virusi koji normalno napadaju naš organizam i uzrokuju vrlo blage lezije na tijelu pacijenta.
Onkolitički virusi
Otkrio je kako je prije mjesec dana objavljena klinička studija u Engleskoj gdje je 40 ljudi tretirano onkolitičkim virusom. Bili su podijeljeni u dvije skupine. Prva skupina nije dobila onkolitički virus i nažalost ispitanici su nakon nekoliko mjeseci umrli. Dok su pacijenti iz druge skupine koja je bila tretirana virusima svi preživjeli. Štoviše, čak 12 od 20 pacijenata, koji su tretirani virusom, više nemaju rak i to je čudo.
Ulaganje u znanost se isplati. Svi s nestrpljenjem očekujemo primjenu onkolitičkih virusa na tisućama pacijenata da bismo mogli ocijeniti njihovu potentnost. Vrlo interesantan način liječenja tumora su i tumorska cjepiva što je obećavajući način liječenja u budućnosti. Mislim da pobjeđujemo u ratu protiv raka s obzirom da je od 1988. do 2017. godine smrtnost od raka pala za muškarce za 32 posto i za žene 17 posto. To je jedna vrlo obećavajuća činjenica. Mislim kako ćemo u skoroj budućnosti novim metodama čak i uspješnije liječiti brojne tumore. Kontinuirano ulaganje u bazične znanosti i klinička istraživanja su vrlo bitna da bismo pacijente mogli još uspješnije tretirati protiv tumora. Glavni cilj moderne onkologije je da za 20 do 30 godina budemo u mogućnosti da tumore liječimo kao kronične bolesti. Mnoge tumore ćemo pobijediti, ali ih nikada nećemo uništiti, poručio je.
