Rak pluća je najučestaliji karcinom kod muškaraca (19%) i treći po učestalosti kod žena (8%). Zbog visoke učestalosti među karcinomima svih sijela te visoke stope smrtnosti veliki je javnozdravstveni problem u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 3000 novih bolesnika s rakom pluća. Nažalost, u nas otprilike toliko ljudi godišnje i umire od raka pluća. Od toga je oko 70% muškaraca i 30% žena.
O značaju i važnosti rane dijagnostike raka pluća razgovarali smo s dr. Vidom Popovićem specijalistom pulmologije KBC-a Split koji je član nacionalne koordinacije za provedbu Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća.
Ono što doprinosi visokoj stopi smrtnosti i niskom petogodišnjem preživljenju kod raka pluća je to što se on dijagnosticira u stadiju proširene bolesti (stadij IV). Tada u obzir ne dolazi kiruško liječenje već samo sistemsko ili pak u jednog značajnog dijela bolesnika s obzirom na loše opće stanje samo maksimalna simptomatska i potporna terapija, objašnjava dr. Popović.
Niska zdravstvena kultura
Neki od razloga kasnog otkrivanja raka pluća su nespecifični simptomi i simptomi koji se kasno javljaju, loše mjere prevencije, loše životne navike te niska zdravstvena kultura. S ciljem da se rak pluća dijagnosticira u što ranijem stadiju bolesti (I-IIIa) kada postoji mogućnost kirurškog liječenja, a kako bi se poboljšalo ukupno preživljenje i smanjila ukupna smrtnost, u Hrvatskoj se od 2020. godine krenulo s realizacijom Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća (NPP).
Petogodišnje ukupno preživljenje uznapredovalog raka pluća iznosi 18% u SAD-u, u Europi 8.9% dok je kod nas oko 6%. Prema podacima CONCORD-3 istraživanja o preživljenju od raka u svijetu, petogodišnje čisto preživljenje je za bolesnike dijagnosticirane u razdoblju od 2010. do 2014. u Hrvatskoj iznosilo 10%, čime smo na samom začelju ljestvice europskih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju.
Kriteriji za Nacionalni program
Ciljna populacija odnosno populacija s visokim rizikom obolijevanja od raka pluća prema našem Nacionalnom programu su: osobe životne dobi od 50 do 75 godina, aktivni pušači ili oni koji su prestali pušiti unutar 15 godina (dokazano je kako je rizik obolijevanja od raka pluća nakon 15 godina od prestanka pušenja jednak kao kod nepušačke populacije) i pušački staž od minimalno 30 godina (30 pack/years).
Isključni kriteriji
Isključni kriteriji za sudjelovanje u Nacionalnom programu su: prisutnost simptoma koji ukazuju na moguću malignu bolest (pacijenti moraju na pulmološku obradu), CT toraksa u zadnjih 12 mjeseci (pacijent se može uključiti u NPP raka pluća nakon 12 mjeseci od zadnjeg CT snimanja toraksa), ako je pacijent liječen od raka pluća u zadnjih 5 godina, ako opće stanje pacijenta onemogućava predviđene dijagnostičke i terapijske postupke, nesposobnost davanja pristanka na pretragu od strane pacijenta, nemogućnost ležanja na ravnom, zadržavanja daha te klaustrofobija jer se tada ne može učiniti LDCT.
Probir osoba koji ispunjavaju kriterije Nacionalnog programa rade liječnici obiteljske medicine.
Jednom godišnje na RTG
Kada je u pitanju što ranije otkrivanje raka pluća velika odgovornost leži na svakom pojedincu (najčešće se radi o pušačima, otprilike 85-90% karcinoma pluća povezano je s aktivnim ili bivšim pušenjem) te na liječnicima obiteljske medicine koji su u prvom kontaktu s potencijalnim bolesnicima. Oni moraju dobro poznavati štetne navike svojih bolesnika, u prvom redu pušački staž, kao i obiteljsku predispoziciju za nastanak raka pluća (otprilike u 15% slučajeva s rakom pluća pozitivna je obiteljska anamneza na rak pluća). Iz tog razloga bi sve pojedince sa značajnim pušačkim stažom, a ako još uz to imaju i pozitivnu obiteljsku anamnezu trebalo od strane obiteljskog liječnika barem jednom godišnje uputiti na RTG snimanje pluća, a sada i promisliti da li zadovoljavaju uključne kriterije Nacionalnog programa za slanje na LDCT.
Dodatnu pozornost treba obratiti na pojedince koji uz značajni pušaki staž imaju simptome od strane respiracijskog trakta (npr. kašalj, bol u prsima, dispneja, hemoptiza) ili pak imaju simptome koji bi mogli ukazivati na maligno oboljenje (npr. značajan gubitak na tjelesnoj težini, vrućica, znojenje) te bi iste što prije trebalo uputiti na pregled i dodatnu obradu po pulmologu.
Zadaća je i liječnika obiteljske medicine i pulmologa, ali i društva u cjelini putem medija ukazati na značaj prevencije raka pluća, u prvom redu kroz prestanak pušenja, te ukazati na značaj ranog otkrivanja raka pluća u stadiju operabilnosti jer je to jedini način kako se može poboljšati petogodišnje preživljenje i smanjiti smrtnost, poručuje dr.Vide Popović.
