Potpredsjednica odbora, dr. Maja Grba Bujević, istaknula je da je zdravstvena pismenost ključna odrednica zdravlja populacije. Ona predstavlja sposobnost pristupa i razumijevanja informacija te snalaženja u zdravstvenom okruženju. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zdravstvena pismenost bolji je pokazatelj zdravstvenog stanja od visine prihoda i stupnja obrazovanja.
Riječ je o boljem razumijevanju uputa liječnika, vlastite dijagnoze, ali i kritičkog tumačenju poplave informacija u medijima.
Dosadašnja su istraživanja pokazala da osobe s nižom zdravstvenom pismenošću rjeđe odlaze na kontrolne preglede, prakticiraju nezdrave životne navike i zanemaruju upute liječnika o uzimanju terapije, naglasila je dr. Grba Bujević.
Hrvatska u EU prosjeku
Europarlamentarka Sunčana Glavak prezentirala je stanje zdravstvene pismenosti u EU istaknuvši da je Hrvatska pozicionirana u europskom prosjeku.
Ustvrdila je da je pandemija covida-19 suočila građane EU s infodemijom, da su dezinformacije preuzele primat, a građani su se fokusirali na društvene mreže, što je donijelo puno problema.
Jedan od fokusa europske politike za zdravlje u idućem razdoblju bit će fokus na prevenciju i informiranost te povećanje digitalne pismenosti opće populacije.
Po istraživanju koje je napravio Europski parlament, uz zdravstvene djelatnike, građani najviše vjeruje internetu koji je postao ključni izvor informacija, rekla je Glavak istaknuvši problem kritičkog tumačenja tih informacija.
– Indeks opće zdravstvene psimenosti u RH je negdje oko 31 i spada u pomalo problematičnu kategoriju, rekla je Glavak istaknuvši problem s procjenom vjerodostojnosti informacija.
Kao prijedlog za jačanje zdarsvtvene pismenosti u EU navela je da bi zemlje trebale nastaviti mjeriti svoju zdravstvenu pismenost, uvesti ju u obrazovanje i kontinuirano se boriti protiv dezinformacija.
Štamparovo načelo: liječnik je narodni učitelj
Ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Mirjana Kujundžić Tiljak iznijela je rezultate istraživanja koje pokazuje da je preko 50 posto ispitanika u Hrvatskoj problematične zdravstvene pismenosti.
Predložila je i osnivanje nacionalnog portala o zdravlju s provjerenim informacijama. Kao i drugi u svojim istupima navela je tradicije Andrije Štampara koje se u domeni zdravlja nastavljaju kroz istoimenu školu ali i kao stalna ispiracija svih pobornika javnog zdravlja.
Prof. Ana Marušić s Medicinskog fakulteta u Splitu prezentirala je rezultate istraživanja svoga fakulteta o tome gdje pacijenti traže informacije.
– Četvrtina pacijenata ne razgovara s liječnikom, a više od pola ih traži informacije negdje drugdje. Samo 15 posto zna gdje bi mogli naći informacije o kliničkim ispitivanjima, a svega dva posto ih zna da postoje javno dostupni registri kliničkih ispitivanja, rekla je Marušić. Potreban je sustavan pristup na nacionalnoj razini. Hrvatska nema svoj registar za klinička ispitivanja, što je problem jer ti registri daju na jeziku razumljivom pacijentu informacije o novim istraživanjima u kojima mogu sudjelovati. Pacijenti u Hrvatskoj nemaju pristup informacijama gdje se mogu uključiti u istraživanja, istaknula je.
Radiolog Natko Beck istaknuo je da je upravo zdravstvena pismenost naroda presudna za bolji odgovor na zdravstvene krize, a komunikatorom godine proglašen je jer se odlučio na društvenim mrežama uporno promicati zdravstvenu pismenost. To je učinio nakon što se u ordinaciji frustrirano uvjerio kako mu djeca dolaze sa bolestima odraslih, masnom jetrom, pretilošću, nedostatkom zuba. Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu iznio je prijedlog o potrebi certifikacije zdravstvenih informacija koje se objavljuju na portalima.
Podrška za portalzdravlje.hr u promicanju
zdravstvene pismenosti
U razgovoru je istaknut i portalzdravlje.hr, a Maja Grba Bujević orijentaciji portala ka zdravstvenoj pismenosti te najavila podršku Odbora i kako vjeruje, Ministarstva zdravstva, jer stručnjaci i profesionalci koji komuniciraju s vjerodostojnim izvorima mogu pomoći zdravstvenom opismenjavanju.
Ivana Rimac Lesički, urednica portalzdravlje.hr, istaknula je rubriku na portalu koja se tiče zdravstvene pismenosti kao jednu od temeljnih vrijednosti i težnji portala, koja od početka rada ima niz tema i tekstova liječnika koji hoće u tome govoriti i sudjelovati u kreiranju te rubrike.
Osvrnula se na internet kao sredstvo komuniciranja, upitavši – što mu je alternativa?
– Mi na svom portalu imamo politiku kvalitete i ne dijelimo medicinske savjete. Nadam se da smo preteča nečemu što će postati pravilo, istaknula je.
Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Silvije Bašić smatra da bi trebalo djelovati na edukaciji, ali i na radu s medijima, jer 47 posto građana traži drugo mišljenje na internetu. Kao treći smjer izdvojio je poboljšanje komunikacije pacijent – liječnik.
– Ako pacijent ne razumije liječnika, ne postiže se učinak i poruka nije poslana na pravi način. Liječnik ne bi trebao koristiti stručne riječi i dijagnoze na latinskom jeziku, a za to kolege treba educirati, poručio je.
Zaključno, Grba Bujević je poručila da bi poboljšanje zdravstevne pismenosti trebalo biti obuhvaćeno i aktualnom reformom zdravstva, kao nacionalni strateški cilj, ali i kako je u raspravi predloženo, kao dokument koji će omogućiti zajedničko okupljanje profesionalaca svih profila, u zdravstvu, obrazovanju, školstvu, znanosti, medijima, udrugama pacijenata da krenu u konkretne akcije i projekte za poboljšanje stanja. Svi se sudionici slažu da je promišljenim, zajedničkim snagama za to imamo mogućnosti i znanja.
