Skraćenica IBCLC dolazi od engleskog naziva International Bord Certified Lactation Consultant, što je u hrvatskom prijevodu upravo Međunarodno priznata savjetnica za dojenje. Status IBCLC savjetnice može dobiti samo osoba koja je završila minimalno 90 sati edukacije o dojenju i odradila najmanje 1000 sati u savjetovanju majki oko dojenja te koja poslije toga pristupi polaganju IBCLE ispita, čime se dobiva „zlatni standard“ u radu s dojiljama. Upravo zbog ovakvih uvjeta IBCLC savjetnice su prvenstveno iz redova medicinske djelatnosti, točnije iz redova liječnika i medicinskih sestara i tehničara.
U Osijeku ovaj status imaju pedijatrice prim. mr. sc. Maja Štimac i Dubravka Barač dr.med, te medicinske sestre Zorica Kovač, mag.med.techn i Silvija Klasić Jovanović, bacc. ms.
Budući da je međunarodna udruga IBCLC savjetnica za dojenje sa sjedištem u SAD-u nastala prije 36 godina, a Hrvatska udruga IBCLC savjetnica za dojenje (HUSD) osnovana je 2009. godine, povodom Dana IBCLC savjetnica o situaciji s popularizacijom dojenja u Hrvatskoj, ali i problemima koje je donijela epidemija koronavirusa razgovarali smo s patronažnom sestrom Zoricom Kovač te pedijatricom i neonatologinjom prim. mr.sc. Majom Štimac.
– Usudila bih se reći da kad sam krenula na edukaciju za IBCLC savjetnicu, koja se u Hrvatskoj provodi jedino na Medicinskom fakultetu u Splitu i to pod vodstvom dr. sc. Irene Zakarija-Grković mislila sam da sve znam. Naime, kao pedijatar i neonatolog godinama sam radila u bolnici, istovremeno za Ministarstvo zdravstva radim kao ocjenjivač hrvatskih rodilišta i uistinu sam iza sebe imala dosta iskustva u radu s majkama i trudnicama. No, ova edukacija je usmjerena samo na dojenje i to iz svih aspekata i za ovu edukaciju se ulaže enorman trud. No, čini mi se da naš zdravstveni sustav još uvijek ne prepoznaje značenje ove edukacije, ali i kvalitete koju njome nudimo. To je jedan ekskluzivni dodatak koji nažalost često ne prepoznaju čak ni poslodavci u zdravstvu jer IBCLC je najkompetentnija i najeduciranija osoba za savjetovanje iz područja dojenja, naglašava dr. Maja Štimac.
Frenulotomija jezika
Zanimljivo je da je upravo ova pedijatrica jedina na području istočne Hrvatska koja obavlja i frenulotomiju jezika kod beba što je često nepremostiv problem kod dojenja za majke.
– Riječ je o poteškoći koja je uzrokovana anatomskom građom usta, točnije podjezične resice, koja u slučaju da je kod bebe skraćena stvara majci problem . Razlog je što bebin jezik ne može dobro obuhvatiti dojku kod sisanja i majci dojenje izaziva bolnost. Frenulotomije bi se trebale raditi u rodilištima, ali se ne rade. Osobno ih izvodim ambulantno i zahvat je gotov u trenu. Beba odmah poslije može nastaviti s hranjenjem na dojci, a dobiva puno veću pokretljivost jezika. Naš glavni zadatak kao IBCLC savjetnica je da pomognemo majci i djetetu da ostvare temeljno ljudsko pravo, a to je mogućnost dojenja. Kada u ordinaciju dođe majka s dojenčetom i pri redovnom mjerenju tjelesne težine se uoči nedovoljan prirast na tjelesnoj masi, nastojat ću majku savjetovati kako da održi laktaciju i poveća količinu mlijeka, a ne da dijete hrani adaptiranim mlijekom. Puno je lakši put djetetu dati bočicu. To može svatko. Stoga se meni čini da smo mi koji smo prošli ovu edukaciju tu da budemo podrška majci da se vrati na put dojenja, kaže dr. Štimac.
Osječke IBCLC savjetnice napominju i da majke često ne znaju koliko je novorođenčetu malo mlijeka u prvim danima potrebno.
– Novorođenčetu je prvi dan dostatno tek pet mililitara mlijeka. To je jedna čajna žličica. Koliko god da vam se čini da mlijeko ne ide i da se beba neće najesti, kroz 20-ak minuta dojenja će uspjeti povući tih pet militara. Znači ne treba majka odmah imati 20 militara mlijeka. Dobiva li dijete dovoljno tekućine i hrane vidjet ćete i po pelenama, ako dijete mokri poslije podoja i pelene su redovito mokre, tada znate da je sve u redu. To su sve savjeti koje treba znati dati mladim majkama, kako se ne bi obeshrabrile u dojenju jer danas svi znamo koliko je majčino mlijeko važno zbog antitijela koja beba dobiva i koje ne može nadomjestiti niti jedna formula, objašnjava dr. Štimac.
Cijepljenje i dojenje
Ove osječke IBCLC savjetnice napominju kako nisu primijetile da je tijekom epidemije pao broj žena koje doje, iako je izostala sustavna podrška zbog općeg „lockdowna“. Ipak, zamjeraju protokol na koji su se tijekom epidemije odlučila hrvatska rodilišta.
– Ustanove su se organizirale tako da po porodu odvoje covid pozitivne majke od novorođenčeta. No, specifičnost same trudnoće i poroda su upravo iznimno snažni psihoemocionalni doživljaji i iznimno je teška situacija kada se majci po porodu oduzme dijete. To je teško podnošljivo za svaku majku i nadam se da će uskoro doći do promjene procedure, posebice i zbog toga da bi se djetetu omogućilo da što prije započne s hranjenjem iz majčine dojke, upozorava IBCLC savjetnica Zorica Kovač.
Ove savjetnice su se osvrnule i na učestala pitanja oko cijepljenja trudnica i dojilja.
– Puno je pitanja oko toga može li se dojilja cijepiti protiv koronavirusa. Odgovor je dapače jer će se dodatno kroz mlijeko izlučivati i protutijela protiv virusa SARS Cov 2. Znači u majčino mlijeko ne dolazi cjepivo nego antitijela koje njezino tijelo stvara kada dođe u dodir s cjepivom, naglašava dr. Štimac.
Sestra Kovač priča i kako je imala jedno iskustvo s trudnicom koja se cijepila, što je rijetko, ali naglašava kako većina društava ginekologa i porodničara preporučuju cijepljene i za one koji planiraju trudnoću, kao i one koji su procesu potpomognute trudnoće, kao i za trudnice i majke koje doje. Rizici i nuspojave su značajno manji od mogućih komplikacijy koje se mogu dogoditi kada majka oboli.
– Mi smo tu da damo značajan doprinos rodiljama da realiziraju svoje ciljeve i ostvare dojenje, a za to gdje u svojoj okolini možete potražiti IBCLC savjetnicu pogledajte na web stranici husd.hr , poručuje osječka IBCLC savjetnica Zorica Kovač.
