Portal ZdravljeAktualnoPrim.doc.dr.sc.Bojanić: tek 28 posto žena s visokim rizikom od raka dojke točno percipira taj rizik
Prva studija o samoprocjeni rizika za rak dojke u RH

Prim.doc.dr.sc.Bojanić: tek 28 posto žena s visokim rizikom od raka dojke točno percipira taj rizik

Specijalistica radiologije na Odjelu za radiologiju Doma zdravlja Osječko-baranjske županije i subspecijalist ultrazvuka, primarijus doc. dr. sc. Kristina Bojanić početkom ove godine postala je dobitnica godišnje nagrade Hrvatske liječničke komore za znanstveni doprinos unapređenju liječničke struke i profesije za 2020. Ovo priznanje doc. Bojanić je dobila za izniman znanstveni doprinos liječničkoj profesiji te  čak pet objavljenih izvornih znanstvenih radova ponajprije o temi raka dojke.
– Jedan od radova provedenih u Domu zdravlja Osječko-baranjske županije imao je za cilj utvrditi percepciju rizika za rak dojke te točnost samoprocjene rizika oboljevanja od raka dojke prema BCRAT modelu. Inicijalno smo pristupili prema 824 žene, od kojih je 258 na kraju i  uključeno u istraživanje. Također smo ispitivali čimbenike koji utječu na percepciju rizika za rak dojke  i njihove moguće utjecaje na znanje o kemoprevenciji (medikamentozne preventivne terapije) ovog tumora.  Naime, stratifikacija rizika i objektivno poznavanje stvarnog rizika od raka dojke ključno je za stvaranje personaliziranog pristupa u dijagnostici i liječenju, naglašava primarijus Bojanić.

Rezultati ovog istraživanja su pokazali da je 78% žena prosječnog rizika, ali samo 28% visokorizičnih žena točno percipira vlastiti rizik.

–  Iako je većina Hrvatica percipirala svoj rizik od raka dojke točno (ukupno njih 71%), zanimljivo i iznenađujuće je da je skupina žena visokog rizika podcijenila svoj rizik (72%) i činila se nerealno optimistična. Dobiveni su rezultati u skladu s objavljenima u literaturi – o postojanju podskupina žena s objektivno visokim rizikom, a koje paradoksalno nisu svjesne tog rizika (Kartal i sur., 2014 .; Katapodi i sur., 2010 .; Abittan i sur., 2019 .;Spector i sur., 2009.), a kojima bi primarne i sekundarne preventivne mjere bile još značajnije. Razloge i objašnjenje ove optimističke pristranosti potrebno je temeljito istražiti kako bi se unaprijedilo preventivno ponašanje, upozorava ova docentica na Katedrama za Biofiziku i radiologiju Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku, kao i Medicinskog fakulteta Osijek.

Informiranje populacije

Kao jedan od elemenata u objektivnoj procjeni rizika za rak dojke inače se smatra postojanje  člana najuže obitelji s rakom dojke.

–  Međutim, rezultati našeg istraživanja nisu jednoznačni. Trećina ispitanica s pozitivnom obiteljskom anamnezom podcijenile su vlastiti rizik (32%). To su bili prvenstveno starije žene, srednje dobi 62 godine (54–67), sa srednjom školskom spremom, od kojih je 49% bilo umirovljeno u vrijeme ispitivanja. Studije su potvrdile da pozitivna obiteljska anamneza kao dobro poznati faktor rizika za rak dojke  zapravo nema značajniji utjecaj na percepciju rizika,  pa čak ni na pozitivan stav prema kemoprevenciji raka dojke. Također, rezultati našeg istraživanja potkrepljuju podatke u literaturi da starije žene generalno imaju tendenciju podcjenjivati rizik za rak dojke, dok mlađe žene (<50 godina) imaju sklonost precjenjivanja rizika za rak dojke. Ovdje naglašavamo ulogu liječnika, ali i drugih zdravstvenih djelatnika u podizanju svijesti o faktorima rizika za rak dojke i informiranje opće populacije o primarnoj i sekundarnoj prevenciji, priča doc. Bojanić.

Prim. Bojanić navodi i kako je u ovom istraživanju 72% sudionika bilo zainteresirano za uzimanje kemopreventivnih lijekova za rak dojke, što je u skladu s literaturnim podacima.
– Gore navedeni rezultat može se protumačiti u uvjetima jače motivacije ispitanika koji su odlučili sudjelovati u istraživanju na prvom mjestu u odnosu na opću populaciju. Naše je istraživanje potvrdilo da su žene koje obavljaju probirnu mamografiju više informirane o čimbenicima rizika za rak dojke. Žene koje su se odazvale na probirnu mamografiju također su bili više zainteresirani za primarnu kemoprevenciju, budući da su bile bolje informirane. Stoga bi bilo zanimljivo istražiti stavove žena prema kemoprevenciji  raka dojke među različitim skupinama žena, u odnosu na razloge posjeta liječničkoj ordinaciji, dolaze li na dijagnostički postupak ili na preventivnu probirnu mamografiju, te u skladu s dobivenim rezultatima prilagoditi obrazovne i preventivne radnje, kaže doc. Bojanić.

Napominje se kako ograničenja ova studije uključuju strukturu poprečnog presjeka studije, te činjenicu da su svi ispitanici ove studije bijele rase, što  ograničava sposobnost generalizacije na cijelu populaciju.

– Dodatno, upitnici su bili distribuirani u samo jednom radiološkom centru, predstavljajući samo podskup opće populacije. Međutim, čak i među ovom populacijom, ukupno znanje o raku dojke  i čimbenicima rizika bilo je prosječno, a znanje o kemoprevenciji raka dojke bilo je ispod prosjeka. Možemo pretpostaviti da bi ovo znanje bilo još niže među ženama koje ne dolaze na redovitu dijagnostičku ili probirnu mamografiju. S obzirom na nedovoljno poznavanje čimbenika rizika od raka dojke  i kemopreventivne modalitete u našoj istraživanoj populaciji, potreba za dodatnim obrazovanje je ključna kako bi se poboljšalo znanje o faktorima rizika za nastanak rak dojke. Ispravno savjetovanje ima potencijal smanjiti brigu oko bolesti, preporučiti odgovarajuće vremenske intervale i metode radiološkog pregleda, preporučite genetsko savjetovanje maloj odabranoj skupini visokorizičnih žena, te kemoprevenciju ili neku drugu metodu primarne prevencije kako bi se smanjio morbiditet i smrtnost od ove bolesti. Koliko znamo, ovo je prva studija o samoprocjeni rizika od raka dojke i znanja o faktorima rizika za nastanak rak dojke, kao i o stavovima o farmakoterapiji kao primarnoj kemoprevenciji od iste bolesti u Hrvatskoj, napominje  doc. Bojanić.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Liječenje raka dojke u RH

Prof. Pleština: Hrvatska se po preživljenju podigla iznad EU prosjeka

Lijek postoji, ali ne kod nas

Pomozimo da uz Rubena prvi dan škole bude njegova majka!

Priča hrabre Božice

Kvržica na dojci tri mjeseca nakon mamografije

Razgovor: dr. Jadranka Karuza

Skrb kod obiteljskog liječnika tijekom i nakon liječenja raka dojke

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Nacionalni dan preživjelih od raka

Prof. Mikolašević: Onkološka bolest danas ne znači smrtnu presudu

Pristup smanjenja štete

Digitalna psihijatrija alat je za veću dostupnost liječenja

Miastenija gravis

Nepomičan jezik, spušteni kapci, kroz život 450 tisuća tableta

Joško Lalić

Odrastao je u domu, a način kojim danas pomaže drugima – lekcija nam je svima

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Nacionalni dan preživjelih od raka

Prof. Mikolašević: Onkološka bolest danas ne znači smrtnu presudu

Na što nas upozorava naš mozak

Poremećaji spavanja mogu biti prvi simptomi ozbiljnih neuroloških bolesti

Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Joško Lalić

Odrastao je u domu, a način kojim danas pomaže drugima – lekcija nam je svima

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Novi smjer

Britanske smjernice za liječenje blage depresije – tjelovježba i psihoterapija

Redakcija
Svjetski tjedan posvećen najučestalijoj aritmiji

Prof. Manola: dobri rezultati u liječenju fibrilacije atrija nas ohrabruju, ali i obvezuju

Filip Tomić
Mitovi o HPV-u i cijepljenju

Donosimo odgovore liječnice na šest najčešćih pitanja/zabluda o HPV-u

Ojdana Koharević

Stručni timovi nadzirat će potrošnju antibiotika

Nađa Berbić