Podatak kojim se upozorava na ovaj problem povodom Svjetskog dana sluha trenutak je kad se globalni zdravstveni autoritet, poput Svjetske zdravstvene organizacije, uključuje i potiče aktivnosti prevencije gubitka sluha koji uvelike može biti spriječen. Njihovi podaci kažu da u oko 60 posto djece oštećenog sluha to može biti spriječeno dok je oko milijardu adolescenata i mladih u riziku nepovratnog oštećenja sluha radi navika poput učestalog preglasnog slušanja glazbe.
Niža kvaliteta života
Mimo starenja kao, da tako kažemo, prirodnog uzroka slabljenja sluha uzroci mogu biti nasljedni, ali i posljedice zaraznih bolesti te nezdravih svakodnevnih navika poput spomenutog preglasnog izlaganja glazbi. S iste adrese dolazi i niz drugih procjena pa se tako navodi kako tek 17 posto ljudi koristi pomoć odnosno pomagalo za poboljšanje sluha od svih onih kojima bi to bilo potrebno. Kategorija koja definira tu populaciju tj. ljude oštećena sluha te razine da je potrebno pomagalo jest ona u kojoj na oba uha čuju prag od 20 decibela. Različiti uzroci, ali i razine oštećenja sluha uzrokuju jednako tako različite poštekoće od slabijeg razvoja govora u djece do niza poteškoća u svakodnevnici odraslih diljem svijeta. U Hrvatskoj je, prema posljednje dostupnim podacima, 13 463 ljudi teže oštećenog sluha čija je kvaliteta života niža od prosjeka što je utvrđeno istraživanjem HZJZ-a.
