Voditeljica Službe za promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Ankica Džono Boban ističe kako je prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije više od 13 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta godišnje posljedica okolišnih čimbenika koji su se mogli izbjeći.
-Ti uzroci smrti povezani su s onečišćenjem zraka, vode, tla i hrane, koji utječu na razvoj zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti. Vodeće globalne klimatske promjene zbivaju se sve češće zbog ekstremnih vremenskih događaja kao što su toplinski valovi, poplave i oluje, što dovodi do poremećaja u uzgoju i proizvodnji hrane te porastu zoonoza i bolesti koje se prenose hranom, vodom ili vektorima – ističe dr. Džono Boban.
Globalno zagrijavanje, nastalo je kao rezultat ljudskog djelovanja odnosno povećane emisije stakleničkih plinova, a jedan od najvećih proizvođača stakleničkih plinova na svijetu nakon Kine i Sjedinjenih Američkih Država je upravo Europa. Godina 2020. bila je najtoplija zabilježena godina u Europi, a razdoblje od 2010. do 2019. najtoplije zabilježeno razdoblje.
– Devet od 10 ljudi udiše nezdravi zrak nastao izgaranjem fosilnih goriva. Zagađeni zrak svake minute ubije 13 osoba zbog raka pluća, srčane bolesti i moždanog udara. Zagađena voda i loši sanitarni uvjeti dovode do dijarealnih bolesti. Dvije milijarde ljudi u svijetu nema dovoljne količine vode sigurne za piće – govori dr. Ankica Džono Boban koja posebno naglašava važnost prehrane u klimatski promijenjenom svijetu.
-Zagađeni zrak, voda i tlo te ogromne količine plastike prisutne u okolišu ulaze u sustav uzgoja i proizvodnje hrane, pa tako i u naš organizam. Osim toga, u današnjem svijetu povećana je proizvodnja i konzumacija nezdrave hrane i pića što su glavni čimbenici rizika za već prisutnu pandemiju pretilosti, razvoj raka, srčanih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti. Pored toga, samo duhan godišnje ubije više od osam milijuna ljudi zbog nastanka raka, srčanih i plućnih bolesti, a zbog sječe stotina milijuna stabala za proizvodnju cigareta, siromašniji smo za čisti zrak koji udišemo.
Osjetljive populacijske skupine – djeca, starije osobe, žene, raseljene osobe i osobe bez osnovnih životnih uvjeta najosjetljiviji su na zdravstvene rizike uzrokovane klimatskim promjenama. Stoga voditeljica Službe za promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Ankica Džono Boban naglašava kako svatko može pridonijeti smanjenju ljudskog djelovanja na klimatske promjene, prije svega smanjiti emisiju stakleničkih plinova, planirati dostupnost javnog prijevoza i korištenje novih oblika energije, razvrstavati i zbrinjavati sve vrste otpada, brinuti o izvorima pitke vode i drugim vodenim površinama te odabirati odabrati zdrave i ekološki osviještene oblike ponašanja.
