Odlukom Hrvatskog sabora od 11. veljače 2022. godine mjesec ožujak proglašen je kao „Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva u Republici Hrvatskoj“, što dodatno potencira važnost otkrivanja i liječenja ove sve prisutnije bolesti. U tom smislu, najvažnije je podizanje svijesti o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju raka debelog crijeva, a ključni čimbenici u borbi protiv ove bolesti su redoviti pregledi, zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i svijest o simptomima.
Rak debelog crijeva, poznat i kao kolorektalni karcinom, ima značajan utjecaj na zdravlje ljudi diljem svijeta, drugi je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u oba spola, dok se po incidenciji u žena nalazi na drugom, a kod muškaraca na trećem mjestu. Jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti u svim razvijenim zemljama, a posebno je zabrinjavajući trend porasta učestalosti ovog oblika raka.
Stil života u modernom društvu razvijenih zemalja često šteti ljudskom zdravlju i kao takav predstavlja dodatan rizik za razvoj malignih bolesti. Navedeno uključuje nezdravu prehranu prerađenim namirnicama sa visokim udjelom šećera i zasićenih masti uz nedostatak voća, povrća i cjelovitih žitarica. Nadalje, sjedilački način života, zagađenje okoliša i psihološki stres također povećavaju rizik od oboljenja.
Rizik raste s dobi
Nakon 40. godine života, rizik od razvoja raka debelog crijeva značajno se povećava. Čak 90% svih karcinoma otkrije se kod osoba starijih od 50 godina. Za svaku osobu stariju od 50 godina, postoji 5% rizika da će do 74. godine razviti rak debelog crijeva, te 2,5% rizika da će umrijeti od iste bolesti. Važno je redovito pratiti svoje zdravlje i poduzimati preventivne mjere kako bismo smanjili ovaj rizik.
Jedna od mjera ishoda liječenja je stopa petogodišnjeg preživljenja koja neposredno ovisi i o stadiju bolesti u kojem je otkrivena. U ranim stadijima, petogodišnje preživljenje očekuje se u do 80% bolesnika, dok je kod metastatske bolesti to značajno manje i u prosjeku iznosi oko 13%. Incidencija raka debelog crijeva globalno raste za 3,2% što je djelomično uvjetovano povećanjem indeksa ljudskog razvoja. Republici Hrvatskoj godišnje se dijagnosticira oko 3500 novih bolesnika s rakom debelog crijeva dok više od 2000 osoba od iste bolesti umire. Prilikom postavljanja dijagnoze više od pola bolesnika ima proširenu bolest.
Što je rani stadij bolesti?
Ranim stadijem smatramo kada je bolest kirurški potpuno odstranjena bez dokaza o zahvaćenosti susjednih ili udaljenih organa. Unatoč kirurškom zahvatu, bolesnici s ranim rakom ostaju pod visokim rizikom za naknadni razvoj polipa debelog crijeva i metakronog raka debelog crijeva. Za bolesnike kod kojih je rizik za povrat bolesti značajan, primjenjuje se tzv. adjuvantna kemoterapija. Ova terapija ima za cilj smanjiti rizik od ponovnog razvoja bolesti. Precizno određivanje stadija i identifikacija rizičnih čimbenika u operiranom tumoru važno je ne samo za procjenu potrebe za adjuvantnom kemoterapijom, već i za odabir bolesnika koji trebaju nastaviti s praćenjem i daljnjom skrbi.
Prema dosad prikupljenim podacima nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva, može se zaključiti da se u hrvatskoj populaciji rak debelog crijeva često ne otkriva u ranim fazama. Štoviše, samo 18% bolesnika ima rak u početnoj fazi, u 29% slučajeva rak se već proširio u limfne čvorove dok su kod 17% bolesnika već su prisutne metastaze u udaljene organe. Nažalost, zbog nedovoljne kvalitete prikupljanja podataka, u 36% slučajeva nije poznat stadij proširenosti bolesti.
Simptomi i znakovi bolesti
Simptomi raka debelog crijeva mogu biti različiti i nespecifični, no važno je biti svjestan bilo kakvih promjena u zdravstvenom stanju osobe. Neki od najčešćih simptoma na koje treba obratiti pažnju su promjene u radu crijeva kao što su proljevaste stolice, zatvor i otežano pražnjenje, promjene u kalibru stolice te osjećaj nepotpunog pražnjenja. Krvarenje iz debelog crijeva jedan je od čestih znakova, a može, ali i ne mora biti vezano uz defekaciju. Nadalje, na malignu bolest treba posumnjati kada se javi nenamjeran gubitak na tjelesnoj masi, nadutost, bolovi ili nelagoda u abdomenu koji ne prolaze, bolovi u području analnog otvora te osjećaj umora i opće slabosti bez jasnog uzorka.
Prevencija i probir
Rak debelog crijeva u najvećoj mjeri može se spriječiti, no nažalost, često se to ne čini. Upravo stoga važno je redovno obavljati sistematske preglede te tražiti sistematske preglede koji pokrivaju i dijagnostiku potrebnu za ovu bolest, a što je često prvi korak u postavljanju dijagnoze i liječenju. Kontinuirana edukacija i informiranje javnosti te pravovremeni odlasci liječniku od ključne su važnosti, dok odluku o potrebi odlaska liječniku mogu potaknuti i procijenjeni faktori rizika koji se mogu ispitati tzv. Symptome Checkerima koji postoje na tržištu (u nastavku su navedene poveznice na neke od njih). Poznavanje učinkovitih preventivnih mjera, napredak u terapijskim i dijagnostičkim postupcima (poput polipektomije), poboljšanje kvalitete predoperativne procjene i terapije (radioterapije i kemoterapije), dokazano dovode do smanjenja kako pobola tako i smrtnosti.
U skladu s navedenim, potrebno je kontinuirano raditi na svjesnosti o važnosti ranog otkrivanja, educirati populaciju i poboljšati sustav prikupljanja podataka kako bismo unaprijedili dijagnostiku i liječenje raka debelog crijeva, a pravilnim životnim navikama, savjesnim ponašanjem i pravovremenim odlaskom liječniku možemo djelomično spriječiti ovu bolest.
Ovaj tekst i ostali sadržaj posvećen nacionalnim programima ranog otkrivanja raka sa svim uputama gdje se i na koji način odazvati, dostupan je u besplatnom specijalu, Odazovi se, na ovom linku.
https://www.merckgroup.com/en/expertise/oncology/colorectal-cancer/symptom-checker.html
https://www.bowelcancersymptomchecker.com/
https://ubiehealth.com/diseases/colon-cancer
