Sjedilački način života, smanjenje dnevne tjelesne aktivnosti te u isto vrijeme povećanje unosa hrane, posebno nezdravih prehrambenih opcija, sve više rezultira i povećanjem elektivnih kirurških zahvata lumbosakralne kralježnice.
Naime, rezultati su ovo istraživanja do kojih su došli istraživači KBC-a Osijek predvođeni neurokirurgom dr. sc. Nenadom Korugom.
– U ovoj studiji željeli smo istražiti trendove elektivne kirurgije kralježnice na našem odjelu prije i tijekom pandemije. No, rezultati do kojih smo došli više govore u prilog sve osjetnije problematike pretilosti. Pandemija COVID-19 imala je ogroman utjecaj na naše živote. U ovim jedinstvenim okolnostima mnogi pojedinci u cijelom svijetu razvili su sjedilački način života – smanjenje dnevne tjelesne aktivnosti i veći unos hrane. Posljedično, ove promjene ponašanja rezultirale su većom incidencijom i intenzitetom boli u donjem dijelu leđa (LBP) diljem svijeta.
LBP je jedan od najčešćih uzroka posjeta odjelima hitne pomoći i dominantan uzrok invaliditeta u cijelom svijetu. Patofiziologija LBP-a je složena i pod utjecajem bioloških, društvenih i psiholoških čimbenika. Inače, činjenica da povećan indeks tjelesne mase povećava rizik od razvoja LBP-a nalaz je ponovljen u više studija. Svjetska zdravstvena organizacija definirala je prekomjernu težinu kao BMI veći ili jednak 25 kg/m2, a pretilost kao BMI veći ili jednak 30 kg/m2, objašnjava dr. Koruga.
Opcije liječenja
Međutim, korelacija LBP-a i viška tjelesne težine može biti dvosmjerna. Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost može povećati sklonost LBP-u. No u isto vrijeme bol od LBP-a smanjuje fizičku aktivnost pojedinca i povećava tjelesnu težinu. LBP se u početku liječi neinvazivnim pristupima. Ako oni ne uspiju smanjiti bol razmatraju se invazivni pristupi poput operacije kralježnice. Općenito, postoje dvije glavne kirurške metode za liječenje LBP-a. Pacijenti s diskus hernijom (DH) podvrgavaju se kirurškom uklanjanju disk hernije dok se pacijenti sa spinalnom stenozom (SS) podvrgavaju operaciji spinalne dekompresije. Treba napomenuti da postoje varijacije tehnika spinalne dekompresije. U ovoj studiji željeli smo istražiti trendove elektivne kirurgije kralježnice na Klinici za neurokirurgiju KBC-a Osijek prije i tijekom pandemije, objašnjava dr. sc. Koruga. Ovo istraživanje, koje je proveo sa suradnicima, objavio je i u međunarodnom znanstvenom časopisu Medicina.
Promjena medicinske prakse
U studiji se napominje kako ne samo da je pandemija promijenila naše svakodnevne živote već je transformirala i medicinsku praksu diljem svijeta. U početnom razdoblju pandemije većina medicinske skrbi bila je usmjerena na liječenje pacijenata s dijagnozom COVID-19. To je zauzvrat utjecalo na pacijente koji boluju od drugih bolesti.
– Konkretno, specijalizirani kirurzi dosljedno su izvještavali o smanjenju količine elektivnih i hitnih postupaka tijekom ranijeg razdoblja pandemije što je vjerojatno bilo u korelaciji s općim javnozdravstvenim mjerama. U isto vrijeme došlo je do porasta korištenja telemedicine u kirurškoj praksi. Međutim, podaci o elektivnim operacijama kralježnice u ovom specifičnom razdoblju i dalje rastu.
U ovoj studiji nastojali smo istražiti trendove u obujmu elektivnih operacija lumbosakralne kralježnice prije pandemije i tijekom pandemije. Osim toga, cilj je bio procijeniti prevalenciju uobičajenih čimbenika rizika pacijenata koji se podvrgavaju elektivnoj operaciji kralježnice u jednom tercijarnom centru tijekom ranog razdoblja nakon pandemije. U analizi elektivnih kirurških zahvata lumbosakralne kralježnice prije i tijekom pandemije uočili smo inicijalno smanjenje broja kirurških zahvata. Nakon toga je iduće godine uslijedio kompenzacijski porast. Tako je u ovom istraživanju ukupan broj zahvata na kralježnici zbog diskus hernije (DH) ili spinalne stenoze (SS) prikupljen tijekom 2019. – 2021. na Odjelu za neurokirurgiju KBC-a Osijek.
Broj operacija u pandemiji i nakon pandemije
Kako bi se razjasnili potencijalni čimbenici rizika u postpandemijskom razdoblju, prikupljeni su demografski podaci za pacijente operiranih tijekom 2021. Statistički rezultati evaluirani prema dr. Alenu Rončeviću su pokazali da je u 2020. zabilježen pad broja operacija za 22,1 posto u odnosu na 2019. no tijekom 2021. primijetili smo povećanje od 36,1 posto u usporedbi s 2020.. Prosječna dob pacijenata u 2021. bila je 53,14 godina s indeksom tjelesne mase 28,31 kg/m2. Bilo je 179 bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom (74 posto) i 103 pušača (42,6 posto). Iako su bolesnici i bolesnice bili podjednako zastupljeni (po 121), postojala je značajna interakcija tjelesne težine i spola.
Bolesnici mlađi od 65 godina imali su veću vjerojatnost da će biti podvrgnuti operaciji zbog DH dok su stariji pacijenti imali veću vjerojatnost da će patiti od SS. Prevalencija prekomjerne težine i pretilosti poprima status epidemije što predstavlja veliki medicinski i ekonomski izazov u cijelom svijetu. Povećan BMI povećava osjetljivost na druge metaboličke bolesti prvenstveno hipertenziju i dijabetes. Međutim, prekomjerna težina ili pretilost također povećavaju osjetljivost na LBP, jedan od vodećih uzroka invaliditeta.
Pacijenti koji pate od iscrpljujućeg kroničnog LBP-a vjerojatno će potražiti liječničku pomoć, a u određenim slučajevima često su kandidati za kirurško liječenje – ili mikrodiscektomiju ako pate od DH ili dekompresiju spinalnog kanala ako pate od SS. Sve se to odrazilo na naše rezultate. Ovo istraživanje pruža uvid u neurokirurške podatke hrvatskih pacijenata koji se podvrgavaju operaciji lumbosakralne kralježnice u jedinstvenim okolnostima pandemije COVID-19. Odgode elektivnih zahvata na početku pandemije vjerojatno će povećati kirurški volumen u bliskoj budućnosti, što je vidljivo iz naših podataka. Nadalje, čini se da sjedilački način života, osim što ima metaboličke posljedice, ima važne biomehaničke posljedice u lumbosakralnoj kralježnici. I to je bilo naglašeno tijekom razdoblja epidemioloških politika, zaključuje ovaj ugledni neurokirurg.
