Mada je pandemija otklonila fokus s niz toga te pokazala što može učiniti jedan virus i zarazna bolest, covid je podcrtao važnost novih digitalnih rješenja te njihovih mogućnosti u osiguravanju dostupnosti zdravstvene skrbi. Otežan pristup zdravstvu jedan je od globalnih učinaka pandemije no o dostupnom sustavu i njegovoj kvaliteti svijet nije počeo govoriti i djelovati tek s pojavom novog koronavirusa. Opterećeni sustavi kroničnim nezaraznim bolestima i prije su tražili rješenja za kvalitetnim upravljanjem kroničnim nezaraznim bolestima.
Krajem prošle godine europski ured Svjetske zdravstvene organizacije naglasio je upravo digitalna rješenja kao važan alat na kojem se mora nastaviti raditi, a među konkretnim primjerima naveli su i hrvatski CroDiab, nacionalni registar oboljelih od dijabetesa koji je uspostavljen 2000. godine. Četiri godine nakon uspostavljanja registar je postao obveza te unos podataka o oboljelima od ove bolesti za sve liječnike koji ih imaju u svojoj skrbi.
Hrvatski plan protiv raka najavio je i „onko registar” koji funkcionira u nekim drugim zemljama gdje se na jednom mjestu prikupljaju i analiziraju svi podaci od probira, dijagnosticiranog raka i njegova liječenja u svakog pojedinog pacijenta. Dakle, registriran je svaki pojedini korak te pacijent sa sobom ne nosi nikakve nalaze. U Slovačkoj pak zahvaljujući novoj tehnologiji optimiziraju vrijeme zračenja. Digitalizacija je, dakako, na različitim stupnjevima razvoja pa tako i primjene u pojedinim zdravstvenim sustavima no neupitna je njezina potreba i svakodnevna primjena.
