Unatoč tome što su neki građani tvrdili da čekaju upravo to cjepivo proizvedeno tradicionalnm tehnologijom, dolazak proteinskog cjepiva Nuvaxoid, nije značajno promijenilo sliku cijepljenja u Hrvatskoj te se pokazalo da su se oni koji su se htjeli cijepiti, cijepili i prije njegova dolaska ili mRNA ili vektorskim cjepivom.
A oni koji se nisu željeli cijepiti u prethodnom razdoblju, nisu se cijepili ni Nuvaxoidom. Primjerice, u subotu je prvu dozu cjepiva protiv covida u cijeloj Hrvatskoj primilo svega 49 soba.
Zbog necijepljenja, odnosno onih koji se odbijaju cijepiti, u Hrvatskoj su ostale velike količine neiskorištenog cjepiva s kratkim rokom trajanja. U skladištima se čuva još 5450 doza AstraZenece, 198.990 doza Moderne, 59.425 doza Johnson&Johnsona, 1.528.657 doza Pfizera te 153.445 doza proteinskog cjepiva Nuvaxoid.
Najviše je ostalo Pfeizerova cjepiva, više od milijun i pol doza koje zahtjevaju i posebno, skupo skladištenje na niskim temperaturama.
Po županijama, najviše je cjepiva ostalo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja ima neiskorištenih 117.274 doza. Ujedno, to je županija s najnižim postotkom procijepljenosti, drugu dozu primilo je svega 38,39 posto stanovništva.
Do sada je uništeno više od 275.000 doza cjepiva protiv covida-19 zbog isteka roka trajanja i nerealiziranih donacija. Najviše je uništeno AstraZenecina cjepiva, 154.644 doza.
Iz centralnog skladišta donirano je 420.000 doza AstraZeneca cjepiva i 70.000 Moderne, kažu u HZJZ-u te naglašavaju da su donacije složen proces za koji je nužan poseban transport i skladištenje, a rok trajanja cjepiva relativno je kratak. U HZJZ-u kažu da je riječ o vrlo malom gubitku u odnosu na 5,2 milijuna utrošenih doza.
