– To se dogodilo neposredno nakon vraćanja djece u škole koje su bile zatvorene zbog bolesti COVID-19. Zdravstvena kriza izazvana pandemijom koronavirusa utjecala je na različite aspekte života sveukupnog stanovništva, a posebno se negativno odrazila na socijalno i ekonomski najranjivije dijelove društva. Tako je kriza mnoge obitelji s djecom grunula još dublje u siromaštvo jer su ljudi ostajali bez posla, bez prihoda ili dijela prihoda. Vođene svojom profesionalnom odgovornošću reagirale smo javno i inicijativom pozvale na promjenu državnih politika jer je gorka činjenica da u Hrvatskoj svako četvrto dijete živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Cilj nam je staviti problem prehrane djece u školama u fokus javnosti, politika, ponuditi smjernice za rješenja problema te potaknuti odgovorne, prvenstveno izvršnu vlast na donošenje novih rješenja koja će omogućiti svakom osnovnoškolskom djetetu besplatan školski obrok. Obratile smo se i razgovarale sa svim relevantnim društvenim i državnim akterima, a u ožujku ove godine primio nas je i premijer Andrej Plenković.
Premijer je iskazao značajan interes za problem školske prehrane djece te se na sastanku operativno razgovaralo o mogućnostima i načinima kako da se svakom djetetu u Hrvatskoj osigura besplatan i zdrav školski obrok. Ova razina susreta i razgovora daje nadu da će politika prepoznati značaj inicijative i da će se poduzeti konkretne mjere u smjeru priznavanja prava djece i podizanja razine dobrobiti djece u području školske prehrane.
Prednosti besplatnog školskog obroka
Zagovaramo univerzalno pravo na školsku prehranu, što znači da svako osnovnoškolsko dijete, bez obzira na socioekonomski status ima u školi dostupan besplatan, nutritivno kvalitetan obrok. Višestruke su društvene prednosti uvođenja besplatnog školskog obroka za svu djecu, podsjeća Marijana Kletečki Radović. To su izjednačavanje socijalnih mogućnosti, preveniranje siromaštva i pothranjenosti djece. Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj živi 25 posto djece u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a uvođenjem ove mjere ta djeca bi imala cjelovit, hranjiv i dostatan barem jedan obrok u danu. Zatim, utjecalo bi se na izjednačavanje obrazovnih šansi s obzirom na to da svi pokazatelji govore da je kvalitetna prehrana preduvjet školskoga uspjeha, odnosno pokazuje se u izravnoj povezanosti s boljim obrazovnim postignućima djece.
Prednost se ogleda u socijalizaciji i druženju djece u školi. Djeca se uz zajednički obrok u školi više međusobno druže i time stvaraju mrežu prijateljstava i kontakata potrebnih da se osjećaju prihvaćeno i zadovoljno. Ova mjera izuzetno je važna i za prevenciju pretilosti. Podaci govore da uz slabiju kvalitetu obroka kod siromašnije djece, djeci u Hrvatskoj s druge strane prijeti epidemija pretilosti, što se školskim obrokom koji se temelji na smjernicama za zdravu prehranu baziranu na voću, povrću, kvalitetnim žitaricama/grahoricama, mesu i ribi, prevenira. Prema OECD-ovim pokazateljima Hrvatska je po postotku djece kod koji se pokazuje pretilost iznad prosjeka EU28 i zauzima između 6. i 8. mjesta, zajedno s najmanje razvijenim europskim društvima.
– Svakako je važno naglasiti i razvoj zdravih navika i prilika za edukaciju djece i roditelja te prevencije s aspekta zdravstvenog sustava o tomu kakva bi cjelovita prehrana treba biti, ističe Marijana Kletečki Radović. To se uči praksom, a ovakav školski obrok pomno pripremanog menija i uz domaće namirnice doprinio bi stvaranju kasnijih zdravih navika djece, koja su opet povezana sa zdravljem u srednjoj i starijoj dobi (bolesti krvožilnog sustava i druge), a koje se uvelike mogu riješiti pravodobnom prevencijom.
Šire gledano, besplatan školski obrok je i prilika za veću proizvodnju i plasman proizvoda domaćih OPG-ova, ali i prehrambene industrije. Sustav besplatnog školskog obroka treba bazirati na tzv. „zelenoj nabavi“ i nabavi koja daje prednost lokalnim OPG-ovima, domaćoj i sezonskoj hrani, te tako valja kreirati menije i prethodno educirati kadar u njihovoj pripremi, preporuča Kletečki Radović.
Besplatan obrok u školi je direktna pomoć trenutno najugroženijim skupinama djece u hrvatskom društvu kao što su: djeca pogođena potresom u Sisačko-moslavačkoj županiji koja trenutno sve više napuštaju taj kraj, djeca u romskim naseljima koja često žive u ekstremnom siromaštvu, djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca u obiteljima s većim brojem djece i djeca nezaposlenih roditelja, djeca s teškoćama u razvoju, djeca koja stanuju u udaljenijim ruralnim područjima, djeca azilanata i izbjeglica.
Valja navesti da u Hrvatskoj doplatak za djecu prima 268.436 djece, a projektom subvencioniranja školske prehrane iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) obuhvaćeno je tek 26.896 djece, dakle svako deseto dijete koje ima pravo na dječji doplatak.
Nekoj djeci školski obrok jedini je cjelovit u danu
U sklopu inicijative provele smo istraživanje u listopadu 2021. godine s ravnateljima osnovnih škola u Hrvatskoj o stanju i izazovima s kojima se nose vezano uz školsku prehranu. Podaci su pokazali značajne nezadovoljene potrebe i probleme na području školske prehrane. U 40 posto škola ravnatelji navode da među djecom koja nisu uključena u školsku prehranu ima djece koja ne konzumiraju tijekom trajanja škole niti jedan obrok. Također, 40 posto ih navodi da je nekoj djeci školski obrok jedini cjeloviti obrok u danu, objašnjava Marijana Kletečki Radović.
Od početka pandemije povećao se broj roditelja koji nisu mogli podmirivati troškove školske prehrane te su ravnatelji bili u situaciji kada je trebalo pokrenuti ovršne postupke prema roditeljima. Kao razloge navode financijske poteškoće i nezaposlenost roditelja.
Veliki problem u organiziranju školske prehrane za djecu je nedostatna infrastruktura, odnosno škole nemaju školsku kuhinju i/ili ne mogu zaposliti kuhare za organizaciju prehrane svih učenika u školi. Najveći broj škola koje nemaju kuhinju su na području Dalmacije, a tamo je i najveći problem pretile djece.
Prava djece sad i odmah
– Ozbiljno treba staviti u fokus dobrobit i prava djece i to „sada i odmah“, kaže Marijana Kletečki Radović. Na potrebe djece treba odgovoriti u sadašnjosti, ne čekati neka druga vremena. Politike trebaju zauzeti jasan stav o tome jesu li im djeca važna, je li održiv razvoj društva važan i žele li kreirati uvjete u kojima svako dijete može razvijati svoje potencijale i doprinositi osobnom i društvenom razvoju. Ili su djeca i njihova prava važna samo na papiru?! Ako su važna onda im osigurajmo besplatan i zdrav školski obrok od sljedeće školske godine, zaključuje Marijana Kletečki Radović.
