Prvi petak u veljači na nacionalnoj se razini obilježava „Dan crvenih haljina“. Riječ je o javnozdravstvenoj kampanji s ciljem povećanja svjesnosti o moždanom udaru kod žena. S pravom posebno ponosna na ovu kampanju je doc.prim.dr.sc. Ružica Palić Kramarić, neurologinja i subspec. za cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju KBC-a Osijek te predsjednica udruge „Cerebro“. U začetku kampanje bila je pomoćnica ministra zdravstva te se sjeća kako je inicijativa krenula krajem 2018., a prvo obilježavanje godinu kasnije.
Prijedlog za Nacionalni dan
– Tada je operativno dogovoreno da kampanja krene u Zagrebu, a budući sam dobro poznavala istočni dio Hrvatske i situaciju po pitanju moždanog udara, putem udruge sam potaknula održavanje i u Osijeku. U tijeku je inicijativa ispred saborskog Odbora za zdravstvo da se donese odluka da to bude Nacionalni dan jer time ima veću težinu. Tako bi se još više podigla razina svijesti građana o važnosti prevencije, liječenja, ali i rehabilitacije nakon moždanog, ističe dr. Palić Kramarić. Dodaje kako je struci poznato da postoje specifičnosti moždanog udara. Kao i to da čimbenici rizika kod muškaraca i žena nisu uvijek isti. Štoviše, i smrtnost žena od moždanog je veća.
Nije slučajnost ni što je odabrana crvena haljina za promicanje cijele teme. Haljina je odraz ženstvenosti dok crvena boja simbolizira strast, energiju, ali i alarm. Kako naša sugovornica ističe – u slučajevima moždanog, minute život znače.
Nužnost brze reakcije
Stoga, liječnici pacijentima prakticiraju reći kako trebaju zapamtiti akronim GROM. Naime, G se odnosi na poremećaj govora odnosno njegovu otežanost i isprekidanost pa i nerazumijevanje osobe što govori. Slovo R označava oduzetost ruke, O oduzetost polovice lica ili tijela, a slovo M – važnost razmišljanja o minutama i što bržeg javljanja Hitnoj. Samo brzom reakcijom liječnik može dobiti što više informacija, a s obzirom na više tipova moždanog udara. Također, što ranije započne liječenje, manji će broj neurona biti oštećen pa time i stupanj invalidnosti i onesposobljenosti.
Rizik veći kod žena
Čimbenici rizika su standardni i kod muškaraca i žena. To su hipertenzija, nepravilan srčani ritam, alkohol, pušenje, neadekvatna prehrana, pretilost pa i depresija te u novije vrijeme opstruktivna apneja. Kod žena su to još i autoimune bolesti koje mogu poremetiti krvožilne stijenke te uzrokovati nastanak aneurizme, fibromuskularne displazije te cijeli niz arteritisa. Također, tu je i slabost, malaksalost, omaglice pa i učestalo odnosno neprestano štucanje. Stoga bi bilo dobro da žene obrate pažnju, posebice ako se navedeno ponavlja. Takvi simptomi češće nastanu u sklopu tzv. „tihih“ moždanih udara.
Naša sugovornica dodaje i da nerijetko u svojoj ambulanti pomoću MR-a vidi da pacijentice prehodavaju male moždane udare. Rizik od moždanog, kaže, također je veći kod žena koje imaju migrene s aurom, posebice ako se ne liječe na pravi način. Žene su nerijetko pogođene moždanim u perimenopauzi i menopauzi kad razina estrogena pada i izostaje njegov protektivni učinak na stjenku krvnih žila.
Vodeći uzrok invaliditeta
Kad su u pitanju statistike, u Hrvatskoj od posljedica moždanog udara premine oko 3,5 tisuće osoba. Na svjetskoj razini, kaže dr. Palić Kramarić, moždani udar odnese i do šest milijuna života te je vodeći uzrok invaliditeta. Ono što ohrabruje jest činjenica da se dvije trećine moždanih udara može spriječiti. Naime, čak 20 posto mlađe populacije ugroženo je mogućnošću moždanog udara, konkretno do 45. godine života.
Na osječkoj Klinici, naglašava dr. Palić Kramarić, sve češće liječe i mlađe pacijente, 30godišnjake pa i mlađe. Srećom, radi suvremenih metoda liječenja, poput mehaničke trombektomije i trombolize koja je dostupna i u KBC-u Osijek, Hrvatska u odnosu na svjetske podatke ima jasan trend smanjenja smrtnosti. Što ne znači da nema prostora za poboljšanje i dodatnu edukaciju.
Bolji podaci u Slavoniji
Prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, u 2022. od posljedica moždanog udara preminule su 172 žene, a četiri godine ranije njih 316. Nove metode liječenja, ali i sama kampanja kroz koju se ističe važnost edukacije ljudi o moždanom, doprinijele su poboljšanju ovih brojki.
Lani su iz udruge Cerebro, kroz projekt „Mislimo o moždanom“, obišli sedam gradova u tri slavonske županije. Oko 800 građana slušalo je edukacije 30-ak predavača. Kroz razumljivo tumačenje omogućili su pojašnjenje rizika za moždani udar. S dr. Tihanom Gilman Kuric i Mirjanom Čubra, napisala je priručnik „Mislimo o moždanom” s nizom praktičnih savjeta.
