Hrvatskim ljekarnama nedostaje najmanje pet stotina zaposlenika. Sredstva HZZO-a nisu dovoljna ni za pokriće troškova hladnog pogona. Iako farmaceutske studije upisuju gimnazijalci s najboljim ocjenama najveći dio njih završi u inozemstvu ili izvan struke. Problemi su to koje je povodom Svjetskog dana farmaceuta predstavilo Hrvatsko farmaceutsko društvo ističući kako su ljekarnici važan i nedovoljno prepoznat dio zdravstvene skrbi.
Uloga ljekarnika
Predstavnici Društva rekli su da je farmaceute koji su voljni raditi u ljekarnama teško pronaći. Uvjeti rada često su vrlo stresni, dežurstva se obavljaju noću i vikendom, plaće nisu adekvatne pa farmaceute možete naći u brojnim drugim zanimanjima, čak i poljoprivredi. S druge strane, inozemni ljekarnički lanci se otimaju za kvalitetne kadrove pa specijalizirane agencije prilaze studentima farmacije već na studiju kako bi ih „vrbovale” za rad vani. Društvo na tom problemu surađuje s Hrvatskom ljekarničkom komorom i medicinskim fakultetima,;kako bi se mladima prenijela ljubav prema ljekarništvu kao poslu. No posljednjih četiri, pet godina primjetan je trend opadanja broja farmaceuta. Ljekarnici se žale i kako su prvi na udaru nezadovoljnih pacijenata – kada padne CEZIH, nastupi nestašica nekog lijeka i slično.
Istaknuto je kako javno ljekarništvo jača zdravstvenu skrb. Iznesene su i brojke o zdravstvenom stanju Hrvatske. I dalje nas prate poražavajuće statistike pa je 2022. od kardiovaskularnih bolesti umrlo 22 tisuće građana. Tu je uloga ljekarnika iznimno važna, ističu farmaceuti, jer sudjeluju u edukaciji bolesnika, provjeri i slaganju terapije, redovitom provjeravanju krvnog tlaka, kroz suradnju s drugim zdravstvenim djelatnicima rade na smanjenju broja hospitalizacija, smrtnosti, ali i smanjenju troškova u zdravstvu.
Cilj je bolesnik koji razumije svoju bolest i zna kako je liječiti. Velik postotak pacijenata ne koristi svoju terapiju, što je vrlo zabrinjavajuće, rečeno je.
Deseci milijuna eura za dijabetes
Ana Galić Skoko, univ. mag. pharm. govorila je o još jednom velikom problemu, dijabetesu.
– To je globalna epidemija, šest do sedam posto svjetske populacije boluje od dijabetesa. U svijetu 537 milijuna osoba u dobi od 20-79 godina živi s tom bolešću, u Hrvatskoj imamo više od 400 tisuća oboljelih, a samo 60 posto se dijagnosticira. Očekivano trajanje života je od sedam do deset godina kraće te je šećerna bolest 2022. bila treći vodeći uzrok smrti u našoj zemlji – rekla je.
Uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost, edukacija, samokontrola glukoze i lijekovi ključna su načela. Redovita tjelesna aktivnost dovodi do smanjenja glukoze u krvi. Sve se više koriste senzori za kontinuirano mjerenje, što je bolja metoda, napomenula je.
– Pacijente treba educirati o važnosti primjene lijekova i važnosti pravilne prehrane. Samo 2022. godine na lijekove za dijabetes potrošeno je 74 milijuna eura, a nije postignuta zadovoljavajuća stopa regulacije bolesti. Šećerna bolest ključni je uzrok krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće te amputacije udova. Imamo situaciju da se 20 posto zdravstvenog proračuna troši na dijabetes, od čega 88 posto na posljedice komplikacija, velik dio zbog nekorištenja lijekova. Samo osam posto tog novca odnosi se na lijekove za dijabetes – kazala je mag. Galić Skoko.
U godini 12 tisuća novih slučajeva astme
Farmaceuti su se dotaknuli i astme te kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) koja je treći uzrok smrti u svijetu. Tu je rečeno kako je pušenje odgovorno za 70 posto slučajeva KOPB-a koji je samo 2019. odnio više od 3,2 milijuna života. HZJZ je tijekom 2022. zabilježio 12 tisuća novih astmatičara. Zanimljivo je da većina pacijenata smatra kako pravilno uzima svoju terapiju, odnosno inhalere, kolokvijalno poznate i kao pumpice, no studije su pokazale da čak 90 posto oboljelih nema ispravnu tehniku korištenja lijekova u inhalerima.
U drastičnom su porastu i mentalne bolesti, nakon covid pandemije, bilježi se 25 posto više slučajeva anksioznosti, a globalni fenomen postao je sindrom izgaranja („burnout”), koji ostavlja velike posljedice na inovativnost i produktivnost zaposlenika, prvenstveno u malim i srednjim poduzećima.
Tako 44 posto radnika u EU ima povećani stres na poslu, a najviše „burnout-a” bilježi se upravo na Zapadnom Balkanu. Zbog svega toga, prema podacima HALMED-a, lijekovi koji utječu na živčani sustav treći su na listi najizdavanijih lijekova u ljekarnama.
Važno je, istaknuto je, takvim bolesnicima pojasniti kako pravilno koristiti antidepresive i anksiolitike, ne smanjivati ili povećavati doze svojom voljom te pratiti učinak i nuspojave.
Nadalje, Hrvatska je, rečeno je, među 10 posto zemalja s najvećom prevalencijom križobolja. Glavobolja je pak u top 10 najneosposobljavajućijih stanja, a u top pet kod žena.
Racionalna farmakoterapija
Svaki ljekarnik u Hrvatskoj u prosjeku pet puta dnevno izda analgetik. Svakodnevno je kod pacijenata prisutno samoliječenje boli. Unatoč tomu, brojni ljudi trpe bol, ne žele uzimati lijekove, a imperativ je zaustaviti bol u što ranijoj fazi kako ne bi postala kronična jer u toj fazi zahtijeva niz drugih terapija. Potrebna je racionalna farmakoterapija, a ljekarnik je tu da prepozna stanje i preporuči lijek. Ne može svatko koristiti isti lijek, kažu ljekarnici, pa astmatičaru napad može provocirati acetilsalicilna kiselina ili ibuprofen. U svemu tome uloga ljekarnika je nemjerljiva.
– Ljekarnici su zdravstvena profesija koja je 24 sata dostupna pacijentima. Uz manjak liječnika opće prakse i specijalista naša prisutnost je od velike važnosti. Ankete u svijetu pokazuju da su ljekarnici na prvom ili drugom mjestu profesija kojima ljudi vjeruju. Mi ne izdajemo samo lijekove, radimo brojne poslove s pacijentima. Pratimo kronične bolesnike, smanjujemo broj dana u bolnici čime štedimo novac javnog zdravstva. Ljekarništvo je prva linija u prevenciji bolesti. Prevencija je u nas postala važna tek posljednjih desetak godina. Pravim savjetima smanjujemo pojavu bolesti i rasterećujemo javno zdravstveni sustav – zaključio je izvršni direktor Hrvatskog farmaceutskog društva, Dario Briški.
