U Hrvatskoj je 30 posto pušača. Svi trebaju prestati pušiti, a mi moramo početi razmišljati i znati što s onima koji to ne mogu, zaključak je predavanja naziva Smanjenje štete - mogućnost ili mit, održanom na kongresu Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) jučer u Šibeniku.
Kako kaže sam naziv predavanja, pristup smanjenja štete (engl. harm reduction) prihvaćen je princip ponajprije u tretiranju ovisnosti. Započeo kao koncept kod ilegalnih droga i spolno prenosivih bolesti danas je usvojen i primjenjuje se i za druga štetna ponašanja poput ovisnosti o cigaretama odnosno točnije rečeno o nikotinu.
U predavanju koje je održala dr. Ljiljana Ćenan iznesen je nastanak samog ovog koncepta, njegove mogućnosti i iskustva drugih država odnosno njihovih zdravstvenih sustava. Cilj je jasan, smanjiti štetu po zdravlje pojedinca.
Anketa među liječnicima
- Mi zdravstveni radnici znamo da uvijek postoje oni koji ne mogu ili ne žele prestati sa svojim ovisničkim ponašanjem i tada je bolje smanjiti tu štetu. Priča o smanjenju štete od pušenja podijelila je u dva tabora; s jedne strane govorimo o smanjenju mortaliteta i komorbiditeta kod pušača, ponavljam u slučajevima kad netko ne može ili ne želi prestati pušiti. S druge strane je bojazan da neće samo smanjiti broj pušača nego dovesti i da mladi počnu više pušiti – postavila je temelj rasprave ovog koncepta koji u RH nije još zaživio.
Potvrđuju to i podaci ankete među obiteljskim liječnicima predstavljeni u ovom predavanju; više od 75 posto liječnika izjavilo je kako postojeće službene alate za prestanak pušenja smatra malo učinkovite. Njih dvije trećine odgovorilo je da nemaju dovoljno kvalitetnih informacija o novim kategorijama proizvoda i njihovim potencijalima za prestanak pušenja, a jednak ih broj smatra i da pušače treba bolje informirati ako na taj način mogu poboljšati svoje zdravstveno stanje.
Britanska iskustva
- Britanska komora kaže da je intervencija obiteljskog liječnika ključna jer samo 30 posto pušača dobije savjet, njih samo pet posto dobije preporuku za lijek i savjet o e cigaretama. Imamo li mi nekakve servise za prestanak pušenja? Lijekovi, nikotinski flasteri, nekih ni nema na tržištu više, dakle nemamo baš puno izbora. Velika Britanija je vodeća zemlja u smanjenju broja pušača. Imaju brojne mjere, ali i upute. Njihove NICE smjernice o prevenciji pušenja, promociji prestanka i liječenju ovisnosti od pušenja imaju upute i za zdravstvene radnike i za laike. Britanski National Health Service (NHS) ima upute za pacijente pušače što su e cigarete, kako funkcioniraju, koliko su sigurne te ih navodi kao pomoć u prestanku pušenja – opisala je dr. Ćenan.
Razlika između klasičnih cigareta, e cigareta i cigareta koje ne gore, sve je češći predmet istraživanja, a prema onima dosad dostupnima pokazalo se da se pri visokoj temperaturi od 800 stupnjeva kod klasične cigarete razvija niz štetnih spojeva dok kod cigareta koje se zagrijavaju no ne gore, nema dima i ima četiri puta manje duhana.
Kontinuum rizika
- Ovo predavanje ima za cilj da otvorimo diskusiju trebaju li nama ovakve informacije, gdje ćemo ih dobiti, trebamo li mi našim pacijentima preporučavati prelazak na manje štetne oblike pušenja ukoliko ne mogu ili ne žele prestati pušiti. Sve su to problemi o kojima sam razmišljala prilikom pripreme ovog predavanja i uz puno razmišljanja ja bih se priklonila prijedlogu američkog FDA koji je sustav za zagrijavanje duhana označio proizvodom modificiranog rizika. Dakle, da se uzme kao nekakav kontinuum rizika, a taj kontinuum kaže da nema nijednog proizvoda koji nije štetan, ali i da postoje manje štetni – poručila je dr. Ćenan.
