Kalcifikati u zglobovima i liječenje udarnim valom objašnjava dr. Baničević

Datum:

Mnogi od nas, pogotovo oni malo stariji, imaju problema s kalcifikatima u zglobovima koji  u svakodnevnom životu onemogućavaju u redovnim kretnjama. Kada bol postane neizdrživa tražimo pomoć fizijatara. Jedna od njih u KBC-u Split je specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije dr. Izabela Baničević koja se usko bavi udarnim valom. Metodom koja je, kaže, nadstandard u fizijatrijskim procedurama. Te procedure vani uglavnom rade liječnici, u Njemačkoj i Austriji najčešće ortopedi, traumatolozi ili fizijatri, dok su u Hrvatskoj na udarnom valu fizijatri.

Svatko od nas je sigurno susreo barem jednu osobu koja ima problem s kalcifikatima u zglobovima, pa možete li objasniti kako oni nastaju?
Kalcifikati najčešće nastaju kada zbog ponavljajućih pokreta dolazi do sitnih oštećenja tetiva i ligamenata. Naš organizam nastoji ta mikroskopska oštećenja premostiti ulaganjem kalcija. Kalcifikati se u našem tijelu stalno stvaraju i razgrađuju. Ali se ponekad, iz nama nepoznatih razloga, ta ravnoteža poremeti što dovodi do prekomjernog ulaganja kalcija u tetive. Dolazi do upale okolnog tkiva, boli i ograničene pokretljivosti zahvaćenog zgloba.

Ograničena pokretljivost

Mogu li kalcifikati nestati sami od sebe ili ih se ipak pacijent može riješiti isključivo liječenjem?
Veliki tvrdokorni kalcifikati nažalost bez određenih fizikalnih procedura ne mogu se sami riješiti. Kada bolesnik dođe u situaciju da se nama javi, da trpi bolove i ima ograničenu pokretljivost u određenom zglobu to je situacija u kojoj moramo intervenirati.

Koje su najčešće metode liječenja kalcifikata?
Postoji nekoliko modaliteta liječenja. Od fizikalnih procedura započinje se primjenom lasera, terapijskog ultrazvuka, elektroterapija i magnetoterapije.

Što je točno udarni val i kako djeluje na kalcifikat?
Udarni val je akustični val iznimno visoke izlazne energije koji se u prirodi pojavljuje npr. kod probijanja zvučnog zida. U KBC Split radimo s dvije sonde. Fokusiranom koja ciljano prodire u tkivo u dubinu 4-6 cm i radijalnom sondom koja komprimiranim zrakom proizvodi balistički zračni udar i radijalno se širi u tkivu. I jedna i druga sonda potiču komplicirane stanične mehanizme koji dovode do pojačane sinteze kolagena i elastina te time do regeneracije oštećenog tkiva.

Smrznuto rame

Koliko postupaka na udarnom valu trebaju proći pacijenti da bi im prošla bol?
Imamo protokol i po njemu sve ovisi o simptomima bolesti. Kod kalcifikata ramena radimo pet aplikacija udarnog vala na način da se krene s najmanjom preporučenom dozom dok se na kraju radi s maksimalnom dozom za tu indikaciju. Kod smrznutog ramena su dovoljne tri aplikacije udarnog vala s malo manjom energijom, ali isto s postupnim povećavanjem.

dr. Izabela Baničević
dr. Izabela Baničević, foto: privatna arhiva

Po kojem protokolu se određuje koju će terapiju dobiti koji pacijent?
Jako je važno u početku vidjeti o čemu je riječ. Uputno bi bilo napraviti UZV bolnog zgloba, a to se može nadopuniti i rendgenskom snimkom. Na taj način možemo vidjeti kakvo je kod ramena stanje statusa tetiva rotatorne manšete. Nekada nam se zna dogoditi da nam pacijenti imaju kalcifikat, ali i parcijalnu rupturu određene tetive. U tim situacijama moramo biti pažljivi koju terapiju ordinirati i kako onda to rehabilitirati. Primjerice, rendgenska snimka nam može pokazati kalcifikat, ali ne može status tetiva. Pa je zato za određene zglobove uvijek dobro napraviti i UZV te vidjeti o čemu se točno radi.

Činjenica je da određeni ljudi godinama imaju bol u nekom zglobu, zašto im se ona nakon određenog vremena vraća iako su bili liječeni? Zašto je ta bol periodična?
Periodična je zato jer se na samom zglobu s vremenom mijenja način ponašanja kalcifikata. On boli kada dođe u fazu razgradnje pa pacijente bole okolna tkiva, tetive ili burza koja se nalazi oko zgloba. Tu ulazimo u začarani krug aktivacijom staničnih mehanizama koji potiču bol. Tako se pacijenti posebno žale na bol noću što ih ometa u snu. Kažu da je to ona bol koja im remeti svakodnevni život.

Pomoć lijekova

Koje lijekovi protiv boli se najčešće prepisuju takvim pacijentima?
Sve ovisi o ostalim bolestima koje taj pacijent ima. Nisu svi lijekovi za svakoga. Ono što najčešće propisujemo su nesteroidni antireumatici naročito kada bolesnik ima jake bolove. Kod takvih bolesnika je prije propisivanja lijeka uvijek dobro dati nešto za zaštitu želuca da bi se eliminirali nekakvi drugi incidenti. No, postoji dio pacijenata koji iz određenih razloga ne mogu uzimati nesteroidne antireumatike. Kod takvih bolesnika ipak idemo na malo jače opioidne analgetike.

Najčešći nesteroidni antireumatici koji se prepisuju su iz skupine ibuprofena i ketoprofena, dok je od opioidnih analgetika najčešće propisana kombinacija tramadola i paracetamola. Kod određenih bolesnika se treba ići na malo jače lijekove, ali zaista vrlo rijetko jer nesteroidni antireumatici i opioidni analgetici stvarno dobro pokrivaju bol.

Tko vam se za pomoć više javlja, žene ili muškarci te koje su dobne skupine?
Nama u ordinaciju ipak češće dolaze žene i to u dobi između 40 i 60 godina. To je uglavnom radno aktivna populacija. Najveći broj tih žena ima određene ponavljajuće pokrete koje rade. Bilo da se radi o kancelarijskom poslu kada se ponavljaju isti pokreti s računalnim mišom ili su to žene iz trgovačke djelatnosti koje isto ponavljaju neke pokrete rukama. Znači, uglavnom nam se javljaju žene.

Postoji li uopće način kako možemo izbjeći nastanak kalcifikata na zglobovima i koji je to?
Ono što mi uvijek i stalno promoviramo je redovna tjelesna aktivnost i vježbanje. S tim da nije svaka vježba i tjelesna aktivnost za svakoga. Optimalna tjelesna aktivnost bi se sastojala od kardiotreninga, vježbi jačanja muskulature i vježbi opsega pokreta. To u teoriji zvuči jako dobro, a u praksi bi to izgledalo da osoba svaki dan ili tri puta tjedno pola sata provede isključivo se koncentrirajući na sebe i svoje tijelo pokušavajući odraditi određene vježbe. One pomažu održavanju mobilnosti zglobova. Živimo na prostoru koji ima puno sunčanih dana, sezona kupanja je produžena na pet mjeseci, a sve to može biti dosta dobra terapija za većinu naših zglobnih tegoba. No sve to zahtijeva veliki angažman za vlastito zdravlje.

Podijelite objavu:

Popularno

Ostalo
Related

Beroš: Svi su pozvani pridonositi i sudjelovati u reformi

Zdravstvena pismenost ima nemjerljivu važnost, a osobito nam ju...

Odluke HZZO-a o financiranju rada pripravnika i pomagalima

HZZO će i nadalje financirati rad doktora medicine bez...

COVID-19 ostaje globalna prijetnja zdravlju

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u ponedjeljak je objavila da...

Virusne bradavice – zašto nastaju i kako ih liječiti objašnjava dr. Tolušić Levak

Verukozne promjene kože ili bradavice su česte dobroćudne tvorbe...