Sredinom siječnja svake godine mediji se raspišu o tzv. „january blues“, odnosno siječanjskoj depresiji koju je 2004. godine konstruirao psiholog Cliff Arnall. Stručnjaci smatraju kako je to zapravo marketinški trik. No, Arnall je najdepresivnijim odredio treći ponedjeljak u mjesecu. Formula uključuje sedam stavki za koje se pretpostavlja da mogu doprinijeti depresiji – vrijeme, razina duga, mjesečna plaća, protok vremena od Božića te novogodišnjih odluka, postojanje niskih motivacija i osjećaj za nužno poduzimanje aktivnosti. Psihijatrijska znanost stava je da se promoviranjem takve sintagme zapravo umanjuje važnost, ozbiljnost i klinička težina depresivnog poremećaja.
Okidači za depresiju
Voditeljica Zavoda za akutnu i biologijsku psihijatriju i intenzivno liječenje pri KBC Osijek, doc.prim.dr.sc. Anamarija Petek Erić, naglašava kako je procjena da od depresije boluje oko 280 milijuna ljudi odnosno pet posto odraslih osoba na svjetskoj razini.
– Na Klinici za psihijatriju KBC-a Osijek mjesečno pregledamo oko 15 do 20 posto pacijenata s dijagnozom depresije, a koja zapravo proizlazi iz raznih međuuvjetovanih kompleksnih interakcija raznih bioloških čimbenika. To je poremećaj neurokemije mozga na koje se vežu brojni čimbenici. Sve ovisi o tome koliko je osoba ranjiva i koliko je stresnih situacija u životu proživjela. Na to može utjecati nezaposlenost, žalovanje nakon tragičnih gubitaka, razni traumatizirajući događaji poput razvoda braka, samoća ili pak maligne bolesti. Sve to mogu biti okidači za depresiju kod nekoga tko ima biološku podlogu za razvoj depresije koja je zapravo kompleksan poremećaj, pojašnjava dr. Petek Erić.
Ova je liječnica proučila dinamiku pregleda u općoj psihijatrijskoj ambulanti u posljednje dvije godine na Klinici. Konkretno siječanj 2022. i 2023. godine usporedila je sa svibnjem i lipnjem u istome razdoblju. U postotku, kaže, nema nikakve razlike u tome koji je mjesec u pitanju i postotak bolesnika s dijagnostičkom kategorijom depresivnog poremećaja je oko 14 do 15 posto ukupnog broja pregleda.
Izbjegavanje terapije
Kad je u pitanju dob, najčešći su pacijenti srednje životne dobi kod kojih dominira socijalna problematika – egzistencija, nezaposlenost, neimaština, razvodi i sl. Uz pomoć liječnika bolest se pokušava držati pod kontrolom. A uz pomoć psihofarmakološke terapije osobi se može vratiti kvaliteta života i funkcionalnost. Problem je, kaže, što se pacijenti nerijetko ne pridržavaju terapije koja mora biti redovita kako bi se postigli i održali pozitivni ishodi liječenja. Vrlo često kada se osjećaju bolje, naglašava dr. Petek Erić, pacijenti prekidaju terapiju što dovodi do pogoršanja.
-Mi liječimo neurokemiju mozga. Ne možemo riješiti stambeni ili financijski problem. Nastojimo stanje dovesti u balans kako bi osobi vratili volju i interes za životom. Kako bi je na određen način osovili na noge i omogućili da se lakše suoči s poteškoćama/problemima svakodnevice. Inače, među pacijentima su i mlađi punoljetnici koje hospitaliziramo ne samo zbog depresije, već i kriznih stanja s kojima se ne znaju i ne mogu nositi, kaže dr. Petek Erić.
Metoda stimulacije mozga
Na spomenutom Zavodu provodi SOOMA tDCS metoda stimulacije mozga koja se također primjenjuje diljem svijeta. Trenutno je rastući broj pacijenata koje na takvu vrstu terapije, nakon intervjua i dijagnostičke procjene, upućuje specijalist psihijatar. Terapija se provodi u sklopu dnevnog bolničkog liječenja u Zavodu. Tretman traje četiri tjedna, a za to vrijeme provodi se 20 tretmana po pola sata. Ili i više u slučaju jačeg oblika depresije. Znakovito je da je metoda učinkovita i za ljude koji nisu na nikakvoj psihofarmakoterapiji. Dobar je oblik liječenja i kod mlađih radno aktivnih osoba koje nerijetko ne žele tolerirati moguće nuspojave lijeka koji trebaju uzimati.
Dobri rezultati
-Od dosadašnjeg broja uključenih osoba u SOOMA tDCS metodu liječenja njih oko 80 posto postiglo je potpunu stabilizaciju i funkcionalnu remisiju u okviru bolesti. Nijedan naš pacijent nije bio bez svoje farmakološke terapije koju i nakon tretmana koriste. Prema povratnim informacijama doznajemo da im je vrlo ugodno za vrijeme tretmana, kaže voditeljica Zavoda.
Naglašava kako se istovjetna metoda u inozemnim klinikama čak provodi u domovima pacijenata. Obzirom na ograničen broj uređaja to nije praksa u KBC-u Osijek. Korištenje metode u izvanbolničkom okruženju smatra dobrim i jer smanjuje stigmu dolaženja psihijatru. U svakom slučaju, bilo koji pregled, preporučljiv je svima koji se prepoznaju u nekom obliku depresije i trebaju pomoć.
