Prema kanadskoj zakladi za bubrege, broj ljudi koji žive sa završnom fazom bolesti bubrega ili zatajenjem bubrega porastao je za 35 posto od 2009. godine, s 46 posto novih pacijenata mlađe je od 65 godina.
Hemodijaliza je tretman za održavanje života pacijenata sa zatajenjem bubrega radi čišćenja i filtriranja krvi od otpadnih tvari, soli i viška tekućine. Međutim, ova terapija nije savršena, a pacijenti na hemodijalizi doživljavaju akutne nuspojave, životno opasna kronična stanja i neprihvatljivo visoke stope morbiditeta i smrtnosti.
Unaprijediti membrane
Dok liječenje hemodijalizom može biti učinkovito u nadoknadi izgubljene funkcije bubrega, pacijenti doživljavaju komplikacije kao što su krvni ugrušci, srčana stanja, zastoj srca, trovanje krvi, anemija, visoki/niski krvni tlak, bolesti kostiju, svrbež, problemi sa spavanjem, upala srca, preopterećenje tekućinom, infekcije i grčevi mišića.
Amira Abdelrasoul profesorica kemijskog i biomedicinskog inženjeringa na kanadskom University of Saskatchewan, ima za cilj unaprijediti membrane koje se upotrebljavaju za hemodijalizu, kompatibilnije s ljudskim tijelom od sadašnjih membrana. Kratkoročno želi postići smanjenje nuspojava pacijenata i povećati kvalitetu života.
Dugoročno želi dizajnirati umjetni prenosivi bubreg na temelju membrane sa znatno poboljšanim performansama u usporedbi s onima koji se danas koriste u bolnicama. Ovo je jedini istraživački program u Kanadi koji se bavi ključnim problemima povezanim s dijaliznim membranama, donosi izvještaj The Conversation pod licencom Creative Commons.
Stopa preživljavanja na dijalizi manja nego s rakom
Liječenje dijalizom je skupo, i puno izazova. Tipičan pacijent zahtijeva tri dijalize tjedno, od kojih svaka traje četiri do pet sati, tako da čak i blage interakcije između pacijentove krvi i dijalizne membrane mogu dovesti do velikih problema.
Budući da membrane koje se danas koriste ne mogu savršeno oponašati funkciju zdravog bubrega, neki se toksini mogu loše filtrirati iz krvi, novi mogu nastati interakcijom krv-membrana i može doći do zgrušavanja krvi.
Petogodišnja stopa preživljavanja za bolesnike na hemodijalizi je u Kanadi 35 posto, a samo 25 posto za bolesnike na hemodijalizi s dijabetesom; obje su vrijednosti znatno lošije od petogodišnje stope preživljavanja pacijenata s rakom od približno 64 posto.
Dodatni pacijenti sa zatajenjem bubrega sada zahtijevaju liječenje jer je više od 30 posto pacijenata hospitaliziranih s COVID-19 razvilo oštećenje bubrega. Neke studije u Kanadi pokazale su da je oko 54 posto kanadskih pacijenata koji su bili hospitalizirani s COVID-19 razvilo akutnu ozljedu bubrega. Iako su stope akutne ozljede bubrega pale od prvih mjeseci pandemije, pacijentima s visokim rizikom treba pomno pratiti funkciju bubrega i status tekućine.
Razvoj novih membrana koje bi onemogućile nakupljanje neželjenih proteina, toksina, onemogućile začepljavanje i loše filtriranje, već su sada novom tehnikom znanstvenice Amire Abdelrasoul sa suradnicima pokazale znatno bolje rezultate, mogućnost praćenja procesa filtriranja i sprječavanje komplikacija. To će pomoći milijunima ljudi diljem svijeta da lakše podnesu dijalizu, žive kvalitetnije i dulje.
