Pušenje je najčešći način konzumacije duhana u njegovoj plinovitoj formi odnosno u obliku dima. Drugi načini konzumacije odnose se na žvakanje i šmrkanje duhana.
U 2020. godini, 22.3 posto svjetske populacije koristilo je duhan na bilo koji od navedenih načina.
O toj temi saznanja i istraživanja iznose Ivana Mišković, dr. med. dent, specijalist parodontolog, Aleksandar Pupovac, dr. med. dent. i Zvonimir Kunosić, dr. med. dent. Riječ je o stručnjacima s Katedre za parodontologiju, Fakulteta dentalne medicine Rijeka te Odjela za parodontologiju, Klinika za dentalnu medicine KBC-a Rijeka.
U Hrvatskoj svaka treća osoba pušač
Prema SZO u razvijenim zemljama puši više od 8 milijuna ljudi, od toga su 7 milijuna aktivni dok su otprilike 1,2 milijuna pasivni pušači.
Pušenje je odgovorno za smrt više od polovice korisnika. To je više od 4 milijuna svake godine, odnosno otprilike 15 posto od ukupnog broja preminulih.
Podaci za Hrvatsku govore da je svaka treća odrasla osoba u državi pušač. Odnosno 31,1 posto su svakodnevni, a 3,6 posto povremeni pušači što čini brojku od 1,2 milijuna ljudi.
Pušenje duhana ima već jako dobro dokumentiranu uzročno-posljedičnu vezu kako s općim zdravljem tako i s oralnim zdravljem.
Pušenje šteti od stanične razine do organskih sustava
Posljedice pušenja su vidljive počevši od najmanje sastavnice svakog živog organizma – stanicom, potom na krvnim žilama te na organima i organskim sustavima.
Utjecaj duhanskog dima na stanicu očituje se njenom mutacijom, nekontroliranim rastom, čiji su rezultati zloćudni tumori. I to najčešće pluća, bronha, mokraćnog sustava, dojke i reproduktivnih organa, probavnog sustava, lokomotornog sustava, usta, ždrijela, grkljana i dr. Duhanski dim je kompleksna plinovita smjesa s više od 4000 poznatih kemijskih sastavnica.
Najštetnije tvari u duhanskom dimu su nikotin, katran i ugljični monoksid.
Nikotin je direktni krivac za stvaranje ovisnosti. Djeluje na krvne žile tako da početno uzrokuje vazodilataciju odnosno širenje. Ali dugotrajnom, kroničnom, konzumacijom dolazi do sužavanja krvnih žila odnosno vazokonstrikcije. To dovodi do povišenja arterijskog tlaka.
Zbog suženih krvnih žila i razvoja ateroskleroze, tkiva ne dobivaju dovoljno kisika i hranjivih tvari sto može dovesti do srčanog i moždanog udara.
Katrani u duhanskom dimu djeluju kancerogeno, uzrokuju mutacije stanica te su odgovorni za povećanu učestalost stvaranja tumora. Čak 90 posto karcinoma pluća i bronha je uzrokovano pušenjem.
Ugroženo i oralno zdravlje
Ugljični monoksid vezujući se za hemoglobin iz krvi stvara karboksihemoglobin. To otežava i onemogućuje prijenos kisika krvlju te posljedično dovodi do oslabljene opskrbe kisika organa i organskih sustava.
Statistika nije na strani pušača jer je dokazano da imaju do 40 posto viši rizik od srčanog udara, dok su čak 95 umrlih od raka pluća bili upravo pušači.
Gotovo svaki organski sustav u našem tijelu trpi negativne posljedice duhanskog dima, pa tako niti usta, odnosno usna šupljina nije pošteđena.
Neugodan zadah, žutilo i pigmentacije zuba, pigmentacije gingive, obojenje jezika, parodontna bolest i gubitak zuba, manjak sline, promijenjen okus i miris, samo su samo neka od patoloških stanja koje su rezultat pušenja.
Dokazan povećan rizik od parodontne bolesti
Uz to idu već spomenuti povećani rizik od karcinoma usne šupljine i sporije cijeljenje rana.
Promjene u ustima ovise o učestalosti pušenja, dužini pušačkog statusa i dnevnoj količini popušenih cigareta. Što su godine pušenja i količina popušenih cigareta veća to je i rizik od nastanka posljedica veći.
Poznato je i dokazano u nizu znanstvenih istraživanja da je parodontna bolest 2-3 puta učestalija u pušača nego u nepušača.
Parodontna bolest je šesta najčešća bolest u svijetu, češća je u muškaraca, pušača i onih koji žive u teškim socioekonomskim uvjetima. Karakterizirana je kroničnom sporonapredujućom upalom koja je primarno posljedica infekcije specifičnim mikroorganizmima.
Pri tome se mogu javljati i akutne egzacerbacije koje se, pogađate, opet češće javljaju u pušača.
Oslabljena mikrocirkulacija i obrana tkiva
Pušenje utječe na slabiju mikrocirkulaciju u gingivi (zubnom mesu), povećani broj parodontnih “loših” bakterija u mekanim naslagama na zubima (dentobakterijskom plaku). Utječe na promijenjene sposobnosti zaštitnih stanica organizma (polimorfonuklearnih leukocita).
Smanjuje umnožavanje stanica vezivnog tkiva (fibroblasta), što rezultira lošijim obrambenim i protuupalnim funkcijama imunosnog sustava.
Pušenje utječe na incidenciju, prognozu i tijek same parodontne bolesti koja ima agresivniji i rapidniji tijek u odnosu na nepušače a sam ishod liječenja je lošiji.
Prvi znak oboljenja parodontnih tkiva jest krvarenje zubnog mesa, i to je ono što nepušači prvo zamijete. Krvarenje zubnog mesa odnosno gingive jest znak upale te je nepušačima tako poslana poruka da njihova parodontna tkiva trebaju pomoć i liječenje.
Pušačima kasne alarmantni signali
Nažalost, u pušača je taj prvi, alarmirajući, simptom rijetko prisutan. Zbog kvantitativno manjeg broja krvnih žila u gingivi, te zbog njihove vazokonstrikcije, krvarenje izostaje. Pušači tako dugi niz godina ne primjećuju dugo razorno djelovanje duhanskog dima na parodontna tkiva dok nije prekasno.
Ono što pušači prvo zamjećuju jest pomičnost zuba i povlačenje zubnog mesa a tada je parodontna bolest već uzela svoj danak.
Pet do šest tjedana od prestanka pušenja, bivši pušači zamjećuju krvarenje gingive, odnosno tek sada mogu vidjeti pravo stanje njihovih parodontnih tkiva.
S obzirom na štetnost inhalacije toksina nastalih izgaranjem duhana na visokoj temperaturi koji su prisutni u dimu obične cigarete nastoji se pronaći način kako ih reducirati.
Noviji sustavi za pušenje
Najprije su dodani filteri u cigarete, kasnije su razvijene električne cigarete, a potom i najnoviji sustavi za grijanje duhana bez izgaranja (THS, Tobacco heating system).
Duhan u THS cigareti zagrijava se na temperaturu od približno 35 stupnjeva Celzijusa, ali ne izgara te ne nastaje dim i pepeo. Zagrijavanjem nastaje aerosol koji sadrži nikotin, glicerol i ostale hlapljive tvari koje nastaju isparavanjem i destilacijom u uređaju.
Takav aerosol sadrži manje opasnih sastojaka te je loš utjecaj na tkiva manji od dima klasične cigarete.
Istraživanje
Na Fakultetu dentalne medicine u Rijeci u tijeku je istraživački projekt, financiran od Hrvatske zaklade za znanost. Cilj mu je ispitati utjecaj okolišnih čimbenika, uključujući pušenje i pušenje THS sustava, na dentalni biofilm odnosno bakterije usne šupljine. Uz voditelja prof. dr. sc. Stjepana Špalja u projektu sudjeluju istraživači s različitih Katedri Fakulteta dentalne medicine.
Poziv korisnicima THS/ IQOS/ GLO da se odazovu istraživanju
Nedavno su u Rovinju održani „8. hrvatski parodontološki dani“, međunarodni parodontološki kongres u organizaciji Hrvatskog parodontološkog društva. Naši su istraživači na skupu prezentirali rezultate dijela istraživanja o utjecaju pušenja i klorheksidina na liječenje parodontnih bolesti.
Uočeni su značajno lošiji rezultati liječenja parodontitisa kod pacijenata pušača.
Naši sugovornici pozivaju korisnike THS/ IQOS/ GLO sustava da im pomognu u istraživanju odazivom na pregled.
Tako da se odazovu se na besplatni, brzi i bezbolni parodontološki pregled na Fakultetu (Klinika za dentalnu medicinu KBC-RI, Krešimirova 40, Rijeka, Ordinacija za parodontologiju, br.10; 051/ 345 641; ivana.sciran@uniri.hr).
Implantati rizičniji uz pušenje
Da bi implantološka terapija bila uspješna, mora postojati spoj brojnih čimbenika. Od stručno izvedenog operativnog zahvata do kvalitetnog protetskog rada i pravilnog održavanja.
Klinička istraživanja dokumentiraju visoku stopu uspješnosti zubnih implantata od preko 90 posto. Neuspjesi se javljaju u niskoj stopi te su često povezani isključivo s poznatim faktorima rizika. Faktor rizika je sve što povećava mogućnost neuspjeha implanto-protetske terapije.
Čimbenici za uspjeh i neuspjeh terapije implantatima općenito se dijele na čimbenike povezane s pacijentom te ostale čimbenike kao npr. karakteristike implantata. Čimbenici povezani s pacijentom su npr. opće zdravstveno stanje pacijenta, navike pušenja, količina i kvaliteta kosti, održavanje higijene.
Čimbenici kao karakteristike implantata su npr. dimenzije, površina i opterećenje, položaj implantata te iskustvo kliničara.
Pušenje i gubitak implantata
Općenito, čini se da su čimbenici koji se odnose na pacijenta imaju značajniji utjecaj na ishod liječenja tj. mogućnost neuspjeha terapije. Pritom se pušenje izdvaja kao jedan od glavnih faktora rizika.
Različite studije pokazuju stopu neuspjeha implantata kod pušača u usporedbi s nepušačima, u rasponu od 6,5 posto do 20 posto.
Negativan utjecaj pušenja duhana na ishod implantata može biti povezan s više promjena koje se odvijaju na molekularnoj i staničnoj razini. One posljedično dovode do smanjene krvne opskrbe u području kosti i gingive.
To pak vodi do lošijeg cijeljenja tih tkiva te posljedično i gubitka implantata.
Usmjeravati pacijente ka prestanku pušenja
Iako je pušenje faktor rizika za neuspjeh, ne smatra se apsolutnom kontraindikacijom za ugradnju implantata.
Kada se planira takvo liječenje, veliki je naglasak na doktorima dentalne medicine. Oni bi trebali potaknuti pacijente da prestanu pušiti ako se planiraju podvrgnuti kirurškom zahvatu vezanom uz ugradnju implantata. I naglašavajući kako pušenje može povećati komplikacije i smanjiti uspješnost takvog zahvata.
