AktualnoProf. Vrdoljak: Dosta je zidova i odvajanja u onkologiji

Prof. Vrdoljak: Dosta je zidova i odvajanja u onkologiji

Gdje je Hrvatska u liječenju karcinoma te što sami kao pacijenti možemo učiniti da smanjimo najteže ishode ove bolesti, razgovarali smo s prof. dr. sc. Eduardom Vrdoljakom.

Kad smo prije više od 15 godina razgovarali kazali ste mi da u Hrvatskoj želite stvoriti onkološki centar poput onoga u Houstonu. Gdje smo danas?

Usudio bih se reći da smo u jednoj srednjoeuropskoj sredini, ali po nekim ishodima liječenja značajno iza nekih velikih zemalja. To je frustrirajuće za nas onkologe. Tako što se tiče raka debelog crijeva još uvijek kasnimo za 15 posto u apsolutnom iznosu, ali i u dobrom dijelu drugih sijela. Sad je tu pitanje zašto to nismo uspjeli stići ovih zadnjih deset godina. Kod nas je situacija takva da još uvijek obolijevamo od krivih vrsta tumora. Primjerice kod nas je značajno češći rak pluća nego u zapadnoj Europi, a on je znatno manje lječiv nego primjerice rak prostate.

Nacionalna mreža i baza podataka

Jedan od značajnih uzroka je pušenje, pogotovo kod raka pluća, no koji su još razlozi takvom stanju?

Pušenje je problem na koji stalno ukazujemo jer svi ti pušački ili tumori koji su nastali u grijehu vrlo često su slabije liječeni od drugih. Nadalje, tu je i nedostatak zdravstvene educiranosti ili prosvijećenosti. Naš čovjek češće vjeruje da će dobiti loto nego rak. Vjerojatnost da će dobiti rak je 1:3 dok je vjerojatnost za loto 1: više milijuna. I na kraju je činjenica da za zdravlje moramo trošiti više. Prije par godina smo publicirali članak u kojem smo utvrdili da trošimo 3 puta manje za onkološkog bolesnika te da zaostajemo u primjeni inovativnih lijekova. Primjerice po HZZO-u još uvijek nemamo pravo korištenja određenih lijekova u kasnijoj fazi bolesti. Iz Ministarstva zdravstva stižu lijepe vijesti o financiranju iz EU fondova.

Dobili smo sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost. Riječ je o oko 100 milijuna eura i sad taj novac treba što bolje iskoristiti. Dobit ćemo 21 linearni akcelerator, moramo ojačati tu nacionalnu onkološku mrežu i bazu podataka da bi bili bolji. Ja vjerujem da ćemo se još značajnije približiti Europi. Zašto smo tako dobri u sportu? Jer zajedništvom jačamo i duh, jer se volimo natjecati. Nadam se da ćemo i u natjecanju u onkologiji imati sve bolje rezultate.

Hrvatska onkologija

Često naglašavate da je vaša želja da se svi onkološki bolesnici jednako dobro mogu liječiti u svim centrima. Je li to ostvarivo?

Nadam se da je. Vjerujem da će svi centri biti jednako eksponirani i da će dati maksimum. Očekujem da ćemo imati pravu, snažnu hrvatsku onkologiju i da će ona biti dobar putokaz za sve ostale medicinske discipline. Ako onkologija uspije zašto ne bi kardiologija, zašto ne bi dijabetologija…. Dosta je više zidova, odvajanja, prisvajanja.

Iza nas je doba pandemije, vi ste u to vrijeme upozoravali da će korona dovesti do povećanja broja onkoloških bolesnika?

Procjena je u EU da ćemo imati milijun nedijagnosticiranih onkoloških bolesnika te bi imali veću smrtnost nego od samog COVID-a. U Hrvatskoj smo 2020. imali pad broja onkoloških bolesnika za oko 10 posto, za 2021. još nema podataka. Moramo utvrditi gdje su nestali ti novoočekivani onkološki bolesnici. Sad treba vidjeti hoće li pandemija imati još teže posljedice kod nas nego u zapadnoeuropskim zemljama.

Suočiti se s rakom

U posljednje vrijeme brinu podaci o sve češćoj pojavi raka pluća kod žena?

Na žalost, 90-tih je omjer pušača među muškarcima i ženama bio 1:10, sad je 1:2, a posebno zabrinjava podatak o mladima gdje je taj odnos izjednačen. To znači da smo imali emancipaciju na krivi način. Mi smo i dalje na visokom postotku po incidenciji pušača, oko 30 posto. U zemljama Skandinavije taj je postotak pao ispod 10 posto. Borba protiv toga zla mora biti naš prioritet. Iskreno se nadam da ćemo se svi udružiti i vlasnici kafića i restorana i mi u zdravstvu i vi u medijima da kažemo da pušenje nije dobro. To je važno za poruku onima koji puše da prestanu pušiti, a onima koji nikad nisu pušili, da nikada ne počnu.

Sve je više pacijenata koji žele javno podijeliti svoju priču o borbi s karcinomom, a i nedavni Kongres u Splitu imao je dio posvećen pacijentima.

To je jako dobro jer jedan od načina pobjede nad neprijateljem je suočavanje i osvješćivanje da on postoji. Ako prihvatimo da je rak dio naših života onda ćemo biti u stanju izdvajati za to, pripremiti se, otkriti karcinom u ranijoj fazi i na vrijeme ga izliječiti. Primjerice, ako se rak dojke otkrije na vrijeme stopa izlječivosti je 92, 93 posto. Ako ga otkrijemo u metastatskoj fazi, bolest je neizlječiva. Sad je pitanje kad ćemo mi otkriti svoj rak dojke. Moramo promijeniti paradigmu, ne skrivati od drugih da se rak dogodio i da će biti sve više oboljelih koji će javno govoriti da život s rakom i nije tako loš.

Podijelite članak:

spot_imgspot_img
spot_imgspot_imgspot_img

Najnovije

Više iz rubrike

Izabrali čitatelji

Naše rubrike