Znanstvenica slovenskog Nacionalnog instituta za biologiju, prof. dr. Metka Filipič, s Odjela za genetsku toksikologiju i biologiju raka objašnjava što je temelj i cilj genotoksikologije. Struka i rad prof. Filipič usmjereni su na razumijevanje mehanizama djelovanja genotoksičnih tvari. Izloženost ovim tvarima, naime, povećava vjerovatnost za mutacije koje pak povećavaju rizik od razvoja raka.
Možete li pojasniti svoj rad kao genotoksikolog, kako genotokosikologija doprinosi razumijevanju rizika za zdravlje, uzimajući u obzir kontekst štete uzrokovane duhanom?
Genotoksikologija je usmjerena na istraživanje mehanizama i učinaka izloženosti genotoksičnim tvarima te njihovih zdravstvenih posljedica. Genotoksične tvari uzrokuju oštećenje genetskog materijala – DNK, što može dovesti do mutacija i pokrenuti niz događaja i promjena koje dovode do razvoja raka i određenih drugih degenerativnih bolesti. Stoga, izloženost genotoksičnim tvarima povećava vjerojatnost mutacija koje povećavaju rizik od razvoja raka. Moj rad usmjeren je na mehanizme djelovanja genotoksičnih tvari, njihovo prepoznavanje te razvoj novog testnog sustava za njihovo prepoznavanje. Najštetnija upotreba duhana je pušenje. Sagorijevanje duhana u cigaretama i cigarama proizvodi dim koji sadrži brojne spojeve uključujući dobro poznate genotoksične kancerogene. Većina tih štetnih spojeva, poput poliaromatskih ugljikovodika, nisu povezani s nikotinom. Glavni doprinos povećanom riziku od raka kod pušača su sastojci dima duhana.
Nikotin na alternativne načine
Možete li kao znanstvenica naglasiti neke izazove ili zablude oko koncepta smanjenja štete od pušenja i kako ih riješiti putem znanstvenih dokaza?
Razlog za upotrebu duhana je nikotin na koji su korisnici postali ovisni. To je također razlog zašto pušači često nisu uspješni u odvikavanju od pušenja. Kako sam već navela, najveća šteta za korisnike duhana predstavlja pušenje. Stoga bi očigledno rješenje bilo – prestati pušiti. Međutim, problem je ovisnost koja sprječava mnoge korisnike da prestanu pušiti. Za te osobe rješenje može biti smanjenje štete putem dostave nikotina na alternativne načine. Takve alternative dostupne su poput flastera s nikotinom, sprejeva, žvakaćih guma s nikotinom, a nedavno i sustava grijanja duhana, e-cigareta i nikotinskih vrećica bez duhana. Dostupni su znanstveni dokazi utemeljeni na eksperimentalnim toksikološkim podacima.
Pad razine štetnih spojeva
Zašto su proizvodi s grijanim duhanom bolji izbor od cigareta? Možete li elaborirati ključne znanstvene dokaze s toksikološkog gledišta?
Tobacco Heating System (THS) zagrijava duhan i ne sagorijeva ga. Značajno smanjuje proizvodnju štetnih i potencijalno štetnih kemikalija u usporedbi s dimom cigareta. Kemijske analize dima cigareta u usporedbi s parom iz THS-a pokazale su prosječno smanjenje razine štetnih kemikalija u aerosolu THS-a od 90-95 posto. U drugoj studiji kemijska analiza netargetiranih spojeva pokazala je u pari 10 puta manje identificiranih spojeva nego u dimu cigareta. Četiri spoja koja su bila jedinstvena za paru ili su imala višu razinu nego u dimu duhana identificirana su kao genotoksična ili citotoksična, ali njihove koncentracije su ispod razine toksikološke zabrinutosti. Važnije je naglasiti da značajan pad broja i razine štetnih spojeva nadmašuje potencijalne učinke ta četiri spoja.
Sveobuhvatna toksikološka procjena pokazala je da aerosoli, u usporedbi s dimom cigareta, sadrže značajno niže razine potencijalnih karcinogena i toksičnih kemikalija koje mogu oštetiti dišne ili reproduktivne sustave.
Studije genotoksičnosti na staničnim modelima pokazale su da su citotoksičnost i mutageni potencijal aerosola 90 posto manji u usporedbi s dimom cigareta. Štoviše, aerosol iz THS-a nije bio mutagen u bakterijskom mutageničnom testu. U studijama na životinjama, para iz THS-a nije povećala pojavu i broj tumora pluća, emfizema ni ateroskleroze.
Opcije nižeg rizika
Kako ovi znanstveni argumenti utječu na javno zdravlje i individualne izbore?
Smanjenje štete od duhana na razini populacije putem uvođenja manje štetnih alternativa bez dima ovisi ne samo o smanjenju rizika za pojedinca koji prelazi s cigareta na takav proizvod, već i o usvajanju tih opcija od strane odraslih pušača. Što više odraslih pušača odabere opcije s nižim rizikom umjesto nastavka pušenja cigareta, to će veći biti utjecaj na smanjenje štete u populaciji.
Koju ulogu toksikologija ili javna rasprava temeljena na dokazima ima u oblikovanju politika vezanih uz upotrebu duhana i smanjenje štete?
Vjerujem da postoji dovoljno dokaza da prelazak s pušenja duhana na THS može znatno smanjiti štetu na individualnoj i javnoj razini. Međutim, često se pojavljuje problem jer donositelji odluka ne vjeruju znanstvenim dokazima i ne priznaju da je THS manje štetan. Mislim da je to kontraproduktivno. To dovodi do sumnji kod pušača koji bi prešli na manje štetne proizvode, ali zašto ako nema koristi? Javna rasprava je veliki izazov, ali ne samo za toksikologe ili liječnike već posebno za društvene znanstvenike.
Testiranje svojstava
Možete li podijeliti svoje stajalište o budućnosti toksikologije i kako ona može doprinijeti politikama javnog zdravlja i sigurnosti? Kakva istraživanja su potrebna da bi bili sigurniji u prihvaćanje alternativa duhanu?
Toksikologija već značajno doprinosi javnom zdravlju. Prema različitim međunarodnim i nacionalnim zakonodavstvima, svi kemijski spojevi i proizvodi trebaju biti testirani na toksična svojstva prije stavljanja na tržište. Opseg potrebnog ispitivanja ovisi o određenoj namjeni (npr. lijekovi, aditivi za hranu, pesticidi) kao i o očekivanom ljudskom i okolišnom izlaganju. Što se tiče istraživanja povezanih s alternativama duhanu, ta su istraživanja uglavnom financirana od strane duhanskih tvrtki. No sva su podvrgnuta recenziji prije objavljivanja što osigurava vjerodostojnost. Međutim, smatram da bi i društvo i donositelji odluka trebali biti zainteresirani za ova rješenja smanjenja štete. Smatram kako imaju veliki potencijal za smanjenje posljedica pušenja duhana. Stoga bi društvo trebalo biti zainteresirano financirati i poticati neovisna istraživanja. Posebno su u tom kontekstu zanimljive epidemiološke studije s ljudima.
