AktualnoProf. Fal: Svijet umire od life-style bolesti, a ništa ne poduzimamo

Prof. Fal: Svijet umire od life-style bolesti, a ništa ne poduzimamo

Zdravlje i novac, neodvojivo povezani no uvijek delikatni dvojac za bilo kakvu raspravu. Da se itekako može ukazati na ovu neodvojivu korelaciju pokazao je prof. dr. Andrzej M. Fal, poljski liječnik i predsjednik tamošnjeg Društva za javno zdravstvo.
Danas trošak na javno zdravstvo u svijetu u jednom danu iznosi 13 milijardi američkih dolara. To je više nego za obrazovanje i vojsku, i to unatoč svim ratovima trenutno. Pokazao je korelaciju dužeg života i visine troška te je jasno kako povećanje životnog vijeka u zadnjih 200 godina prati neusporedivo veći trošak jer, kako je poručio, ratovi i bolesti uvijek unište ono što izgradimo.

Pet istih faktora rizika

Iznimno zanimljivo predavanje poljski ekspert održao je na prvoj Međunarodnoj multidisciplinarnoj konferenciji o smanjenju šteta po zdravlje, Harm Reduction Forum.
Life-style bolesti ili ponašajne stvari koje imamo i radimo danas povećavaju razvoj bolesti od kojih umiremo. Svjetska zdravstvena organizacija definira posljednjih 20 godina istih pet grupa rizičnih faktora odgovornih za većinu bolesti. U Poljskoj svaki dan tisuću ljudi umre zbog kroničnih nezaraznih bolesti. To je magnituda problema koje stvaraju life -style bolesti.

Iznijeli ste podatak kako je u Poljskoj najčešći uzrok smrti onih u dobi 40-45 godina ciroza jetre?
Ljudi umiru od ekstremnog pijenja alkohola, a između 50 – 55 godine vjerovatnije je da će umrijeti zbog pušenja jer je ishemijska bolest glavni uzrok smrti potom rak pluća. Dakle, dva uzroka smrti jednostavno uzrokovanih alkoholom i pušenjem.

Iskustvo Novog Zelanda

Napomenuli ste kako poštujete put kojim ide javno zdravstvena politika Novog Zelanda, što to konkretno znači?
Zabranjivali su pušenje u javnosti, radili su primordijalnu prevenciju, cjeloživotno učenje. Sad su svi političari stali i rekli kako će vidjeti učinke za nekoliko godina nakon što od iduće godine ilegalna postaje prodaja cigareta svima koji navršavaju 18 godina. Sad je već, naravno, zabranjena za maloljetne, ali baš oni koji ulaze u 18tu godinu neće moći ni kupiti cigarete. To je vrlo važan eksperiment. Ako će uspjeti svijet će vidjeti može li naučiti ljude da brinu o svom zdravlju. Jer što sad možemo nego reći “nemojte pušiti” i pušit će svejedno. Jednako je i s drugim faktorima rizika. Što da sad kažemo od sutra je zabranjena prodaja alkohola? Bilo bi kao u Americi 20ih, a znamo da to nije bilo dobro.

Drugi put je švedski model. Temelj švedskog modela je prihvaćanje koristi alternativnih nikotinskih i duhanskih proizvoda i aktivno poticanje odraslih pušača na prelazak na te proizvode. Možda u drugim zemljama možemo imati druga sredstva za pomoć. Jer harm reduction ne znači da pružamo nešto zdravo nego štetno, ali manje štetno od originala.

Vaši podaci za faktore rizika koji uzrokuju većinu smrti u Poljskoj su ozbiljne i visoke, što se tamo uopće poduzima?

To je problem primordijalne prevencije, jednostavno nemamo zdravstvenu edukaciju i ljudi nisu svjesni koliko si štete čine pijenjem i pušenjem. Drugo, imamo screening programe na koje se odazove 20 posto ljudi. Zašto? Isto jer nemamo edukaciju koja će im reći da je to dobro za njih. U tome neće pomoći jedna reklama.

Politički prioriteti

Ne postoje definirani i primijenjeni zdravstveni programi u obrazovanju? Nemamo ih ni mi u Hrvatskoj.
Postoje u nekim ustanovama i gradovima, ali to su iznimke, ne pravila. Ove godine sam našem parlamentu predložio jedan dokument kojim smatram potrebnim uvođenje jednog sata dnevno edukacije o zdravom životu od vrtića do sveučilišta. Sad su kod nas izbori i nadam se da će se vratiti dijalog te razumnije prakse biti prihvaćene. Svjestan sam kako političari imaju mnogo tema koje smatraju važnijima, od demokracije i drugih nego do dugoročnog zdravlja.

Preporučujete li vi svojim pacijentima harm reduction koncept?
Kod prvog dolaska pacijenta moji asistenti svakog moraju ispitati o navikama. No to nije sistematično i ovisi o izboru i volji liječnika. Kad je riječ o pušenju zakonski sve što može biti savjetovano ili propisano su žvakaće gume ili lijek kao zamjena za nikotin. Nijedno alternativno duhansko ili nikotinsko sredstvo ne smijemo savjetovati kao pomoć u prestanku pušenja.

Iako postoje znanstveni dokazi o manjoj štetnosti?
Kroz zadnjih deset godina trebali smo napraviti dugoročno istraživanje od samih država ili pak i Europske komisije i tada bi imali javne i jasne podatke. Idemo i sad napraviti petogodišnji plan i imati podatke utemeljene na dokazima i prema tome i postupiti. Kad govorimo o perspektivi od godinu ili dvije mogu se samo nadati da će rezultati Švedske ili Novog Zelanda možda uvjeriti naše zemlje da nešto i same poduzmu.

Podijelite članak:

spot_imgspot_img
spot_imgspot_imgspot_img

Najnovije

Više iz rubrike

Izabrali čitatelji

Naše rubrike