O tome je na nedavnom neurološkom postcovid simpoziju govorila prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić, nefrologinja iz KBC-a Zagreb. Istraživanja su pokazala kako je smrtnost od covida među dijaliziranim i transplantiranim bubrežnim bolesnicima 20 posto veća nego kod zdrave populacije, pa je uz standardne epidemiološke mjere na značaju dobilo cijepljenje. Od niza cjepiva protiv uzročnika covida, kod dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika od značaja su se pokazala mRNA cjepiva. Relativno su jeftina, jednostavna za rukovanje i lakša su za modifikaciju što je važno kod virusa koji se često mijenja. Rizik za bolesnike, pokazao se zanemariv, kaže prof. dr. sc. Bašić Jukić.
U obzir treba uzeti i nedostatke, a među njima je nepotpuno poznata učinkovitost uslijed različitih mutacija, a relativno kratak poluživot glasničke RNA unutar stanice zahtijeva i booster doze. Kod ispitivanja Pfizer cjepiva pokazalo se kako odgovor antitijela ima oko 88,9 posto dijaliziranih i svega 17,8 posto transplantiranih osoba, ali gledajući dublje u imunosne mehanizme razvoj T stanica pokazao se kod 100 posto dijaliziranih i 51, 1 posto transplantiranih osoba, što govori o tome da se zaštita ipak razvija. Preporuke su da obje grupe bolesnika dobiju booster dozu.
Rizici za slabiji odgovor na cijepljenje uključuju više čimbenika, terapiju bolesnika, vrstu cjepiva, indeks tjelesne mase, vrijeme provedeno na dijalizi, dob bolesnika, vrijeme čekanja transplantacije itd. Transplantirane osobe pod 4 su puta većim rizikom da neće razviti odgovarajući odgovor na cjepivo. Kako se cjepivo Pfizer pojavilo prvo, većina je cijepljena njime, no, kasnije se pokazalo da je odgovor na cjepivo Moderna puno bolji. To se u početku cijepljenja nije znalo. Kada je ustanovljeno da cjepiva općenito, ipak pružaju zaštitu, posebno Moderna, provedena je studija s 18 000 bolesnika na osnovu koje su donesene smjernice o booster dozama za dijalizirane i transplantirane bolesnike.
Cjepivo djeluje slabije, ali ipak djeluje
CDC preporuke za sve imunokompromitirane bolesnike koji se smatraju iznimno osjetljivim odnose se na što raniju primjenu cjepiva za sve i to s navršenih 5 godina, dok se booster doza preporučuje također, svim imunokompromitiranim bolesnicima nakon navršenih 12 godina.
Istina je, kaže prof. dr. sc. Bašić Jukić, da ima još dosta nepoznanica, ali na neke od njih studije su dale odgovore. Prema nekim smjernicama imunokompromitirani bolesnici trebali bi dobiti i četvrtu dozu cjepiva, najkasnije pet mjeseci nakon treće doze, čak i u slučajevima kada izostane odgovor na treću dozu cjepiva, što se može dogoditi kod čak 35 posto bolesnika, ali se smatra da nakon četvrte doze postoje pokazatelji protektivnog djelovanja cjepiva. To je razlog što je četvrta doza široko dostupna kod imunokompromitiranih bolesnika u SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj, a moguće je uvođenje mjesečne preventivne profilakse monoklonalnim antitijelima koje proizvodi Astra Zeneca i koja bi uskoro mogla biti dostupna i u našoj zemlji. Sve to je važno za osobe koje idu, primjerice, na drugu ili treću transplantaciju, jer se pokazalo da su bolesnici na imunosupresijskoj terapiji u 42 posto slučaja imali imunološki odgovor nakon četvrte doze cjepiva.
Istraživanje je također, prilično uvjerljivo o sigurnosti kombiniranja cjepiva, iako to dakako nisu službene preporuke, ali ako su ranije dobili neko drugo cjepivo, a potom npr. Modernu, to je posve u redu. Po dostupnim podacima jedina je prepreka slučaj kada bi bolesnicima u budućnosti davali cjepiva koja nemaju mRNA. Četvrta doza Moderne, npr. trebala bi kažu stručnjaci nakon istraživanja sadržavati polovicu uobičajene doze cjepiva, a po nekima čak i četvrtinu.
Iskrenost prema bolesnicima
Problem otpora cijepljenju postoji. Prema našem istraživanju, navela je prof. dr. sc. Bašić Jukić, protekle godine imali su 543 bolesnika, a svi su dobili pisanu preporuku za mRNA cjepiva, i svega 4 posto nije bilo cijepljeno. Od tih 4 posto 10 bolesnika bojalo se komplikacija, 4 je izjavilo da ne žele, a 3 bolesnika izjavili su uvjerenje da se ne mogu zaraziti ili da ne postoji covid bolest.
– Naš je pristup bio jasan, objašnjava prof. dr. sc. Bašić Jukić. Bili smo iskreni s bolesnicima, objavili smo rad koji pokazuje problem cijepljenja i moguće komplikacije. Objasnili smo da je cjepivo bitno slabije učinkovito u imunokompromitiranih bolesnika, ali da se daju i booster doze. No, pokazalo se da imunokompromitirani bolesnici kod nas, općenito, zahtijevaju i treću dozu cjepiva, čak i oni koji su preboljeli covid. Kod dijela bolesnika bilo je moguće nešto prije primanja cjepiva prilagoditi to jest, ponešto smanjiti terapijske doze vrlo privremeno. Kad je u pitanju otpor cijepljenju sigurno je da bi pomogla dodatna edukacija o komunikaciji s bolesnicima i javnošću, zaključuje prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić.
