Iako svjesni kako je debljina povezana s brojnim zdravstvenim rizicima rjeđe se spominje kako je i rizični čimbenik za moždani udar. Upozorava na ovo izv. prof. prim. dr. sc. Tatjana Bačun sa Zavoda za endokrinologiju KBC Osijek koja je ovih dana održala i predavanje „Debljina kao rizični čimbenik za moždani udar“.
– Uvijek se spominje arterijska hipertenzija, dislipidemija, koronarna bolest srca, opstruktivna apneja u snu, bolesti jetre, osteoartritis. Ali tu su i karcinomi, depresija i moždani udar. Dobro je što smanjenje tjelesne mase dovodi do snižavanja krvnog tlaka u bolesnika s arterijskom hipertenzijom, smanjenja napredovanja od oštećene tolerancije glukoze, pada koncentracije lipida, povlačenja apneje u snu i depresije te pozitivno utječe na kvalitetu života i tjelesno funkcioniranje i pokretljivost.
Mjerenje i klinička procjena pretilosti za odrasle osobe počinje izračunom indeksa tjelesne mase (ITM) kao omjera visine i tjelesne mase. Kod pacijenata s ITM 25-35 kg/m2 predlaže se mjerenje opsega struka. Postoje izuzeci u izračunu. Primjerice sportaši i osobe starije životne sobi. Sportaši mogu putem ITM biti kategorizirani kao da imaju “prekomjernu tjelesnu masu” iako imaju nizak udio masnog tkiva. A starije osobe kojima pada udio mišićne mase mogu biti svrstani u kategoriju “normalne tjelesne mase” iako možda imaju povećani udio masnog tkiva. Prilikom kliničke procjene pretilosti osim fizikalnog pregleda i uzimanja anamneze, pacijent se upućuje na laboratorijsku obradu. Jer su važni nalazi glukoza natašte, lipidni profil, TSH i jetreni enzimi, navodi dr. sc. Bačun.
