Kada kažemo da je s COVID-om gotovo treba znati da je virus i dalje prisutan među nama i on neće nestati. Ali sada je tu samo ugroza od njega, a ne više epidemija, upozorio je prim. dr. sc. Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva HLZ-a na otvaranju 5. Hrvatskog epidemiološkog kongresa u Osijeku.
Mi smo se adaptirali i stvorili imunitet i koronavirus osim za vulnerabilne članove društava, za nas više ne čini toliko veliku ugrozu. To je ono što nazivamo krajem epidemije. Bitno je da moramo naučiti živjeti s njim. Sve što je bila obaveza sada je preporuka. To znači da nama nitko ne brani da se i dalje možemo pridržavati svih mjera kojima smo se služili u suzbijanju covida. COVID-19 uzrokovan SARSCoV-2 virusom samo je još jedan dokaz da u svakom trenutku moramo biti spremni odgovoriti na nove izazove. I da moramo biti sposobni suočiti se s nepoznatim agensima u epidemiologiji zaraznih bolesti. Jednako kao i znati odgovoriti na multikauzalnost kod kroničnih nezaraznih bolesti. Ono što nam je po epidemiološkom pitanju aktualno je virus majmunskih boginja.
Akutne zarazne bolesti
Osobno pratim vijesti i nadam se da griješim, a to je ptičja gripa. Ona se ponovno javlja i razvija. Poznat je slučaj smrti u ožujku ove godine u Kambodži gdje umrla 11godišnja djevojčica, a zarazio se i njezin otac koji je preživio. Virus ptičje gripe sadržavao je mutacije koje su mu olakšale ulaz u stanice čovjeka. Stoga ne smijemo nikako zanemariti akutne zarazne bolesti iako najviše ljudi umire od nezaraznih bolesti, upozorava prim. Venus.
Prije nekoliko dana objavljeno je i kako se virus ptičje gripe pojavio u Velikoj Britaniji. U listopadu lani širom svijeta je proglašena “Zona prevencije ptičje gripe” kako bi se smanjio rizik širenja bolesti. Ptičja gripa je zarazna bolest ptica koju uzrokuju pojedine grupe virusa vrste influenca virusom A. Ovo je oboljenje koje napada respiratorni, digestivni i nervni sistem ptica. Virus influence izuzetno je varijabilan i podložan stalnim genetskim promjenama odnosno mutacijama i izmjeni gena među grupama. Pojavljuje se u velikom broju podtipova i sojeva od kojih samo manji broj dovodi do izražene bolesti kod ptica. Jedan je takav patogeni soj, podtipa H5N1, prvi put zabilježen 1997. u Hong Kongu i od tada se proširio velikim dijelom Azije i istočne Europe.
