Na panelu, održanom u povodu Europskog dana i Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima, sudionici su istaknuli da je jedan od najvećih izazova današnje medicine porast broja bakterija rezistentnih na antibiotike, među ostalim i zbog nepravilne i prečeste upotrebe tih lijekova. Problem bakterija rezistentnih na antibiotike usporedili su s učinkom gripe, tuberkuloze i HIV/AIDS-a zajedno.
Istaknuli su da rezistentne bakterije predstavljaju opasnost po zdravlje ne samo osoba koje neispravno koriste antibiotike, već i za sve one koji bi se kasnije mogli njima zaraziti..
Svjetska zdravstvena organizacija ove je godine poručila liječnicima da bi se značajna racionalizacija primjene antibiotika mogla ostvariti kod njihova propisivanje u slučajevima gripe, prehlade i akutnog bronhitisa.
Tijekom više od dva desetljeća pratimo rezistenciju i potrošnju antibiotika u Hrvatskoj i Europi. Svijest o problemu rezistencije je visoka među zdravstvenim djelatnicima, a sve je viša i među građanima, no nismo zadovoljni pomacima u navikama i ponašanju, rekla je voditeljica Referentnog centra za rezistenciju bakterija na antibiotike Ministarstva zdravstva Arjana Tambić Andrašević, ujedno predsjednica Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA).
Defenzivna medicina
Očekivanja pacijenta uvelike utječu na odluku liječnika, a defenzivna medicina, u kojoj se antibiotik olako propisuje već prvi dan bolesti, lakša je za liječnike i popularnija kod pacijenata, no nije put ka sigurnom zdravlju.
Zemlje koje troše više na antibiotike na kraju imaju lošije rezultate u liječenju infekcija, a veća potrošnja antibiotika i visoka rezistencija zabilježena je upravo u zemljama južne Europe, uključujući i Hrvatsku.
Praćenje i kontrola posebno je važna kod novorođenčadi i male djece jer su bakterijska pneumonija i sepsa među vodećim uzrocima smrtnosti djece mlađe od pet godina, a oko 30 posto novorođenčadi sa sepsom umire od infekcija bakterijama koje su otporne na više antibiotika. Uporaba antibiotika pokazala se neopravdano visokom i kod bolesnika oboljelih od covida-19 s obzirom na to da mali udio covid-pacijenata razvija sekundarnu bakterijsku infekciju, rečeno je na panelu.
