Broj redovno aktivnih građana je ispod 10 posto, onih neaktivnih čak iznad 60 posto, a pada i broj aktivnih sportaša u klubovima.
Gledajući podatke na nacionalnoj razini, svaki treći osmogodišnjak, odnosno njih 35 posto ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo, istaknuto je na panelu “Deset godina aktivne Hrvatske”.
Gotovo dvije trećine građana Hrvatske uopće se ne bavi niti jednim oblikom rekreacije ili aktivnosti, pokazuju istraživanja posljednjih godina.
Povećati tjelesnu aktivnost školaraca
„Podaci Eurobarometra za Hrvatsku pokazuju kako je 2013. godine redovno vježbalo samo 9 posto odraslih građana, a njih 26 posto povremeno. Od tada taj broj čak i opada. Jedan od puteva da se to ispravi je povećana tjelesna aktivnost već kod djece u školskoj dobi kroz nastavu tjelesnog. Tako bi se već u toj dobi razvijale navike bavljenja zdravstveno usmjerenom tjelesnom aktivnošću. Ono za što se zalažu Hrvatski kineziološki savez i sva tri kineziološka fakulteta u našoj zemlji je povećanje broja sati Tjelesne i zdravstvene kulture u školama, posebno u osnovnim školama. Također smatramo da bi kineziolozi trebali s djecom početi raditi već od prvog razreda osnovne škole kako bi djecu kvalitetnije podučavali usvajanju motoričkih znanja, te tako značajnije utjecati na razvoj funkcionalnih i motoričkih sposobnosti!”, izjavio je dekan KIF-a Tomislav Krističević.
Od šest regija Svjetske zdravstvene organizacije, Europska regija najpogođenija je pobolom i smrtnošću povezanim s nezaraznim bolestima.
„Prije pandemije gotovo 90 posto svih smrtnih slučajeva u Regiji pripisivalo se kardiovaskularnim bolestima, dijabetesu tipa 2, raku i drugim nezaraznim bolestima. Trenutne globalne procjene pokazuju kako se četiri od pet adolescenata i svaka četvrta odrasla osoba nedovoljno bave tjelesnom aktivnošću!“, upozorila je Iva Pejnović Franelić iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH i dodala: „Obnovljene Smjernice SZO-a o tjelesnoj aktivnosti preporučuju djeci i adolescentima u dobi 5 do 17 godina provoditi tijekom tjedna u prosjeku najmanje 60 minuta dnevno tjelesnih aktivnosti!“
„Broj registriranih aktivnih sportaša u Hrvatskoj do 2017. godine bio je u rastu i iznosio je oko 282 tisuće, međutim, taj je broj počeo opadati i prije pandemije. Informacije iz klubova u posljednje vrijeme nisu dobre i očekujemo za mjesec dana točan broj koji će vjerojatno ukazati na znatan pad, tako da sportskim organizacijama predstoji velika borba za pridobivanje djece i mladih kako bi ostali u sportu!“, istaknula je Sanda Čorak iz Hrvatskog olimpijskog odbora.
Jedan od sedam adolescenata trpi posljedice mentalne bolesti
Mentalno zdravlje koncept je o kojem se priča samo onda kad postane veliki problem, no taj koncept je puno više od problema. „Koncept mentalnog zdravlja neodvojiv je od tjelesnog pa bi bilo dobro početi pričati više o zdravlju općenito, a manje o izostanku bolesti. U ekstremnim uvjetima življenja (covid, potres, rat i sl.) dolazi do narušavanja mentalnog zdravlja, a za to je djelomično zaslužan i stil komunikacije odgovornih ljudi prema građanima. Jedan od 7 adolescenata trpi posljedice mentalne bolesti: najčešći su poremećaji depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Izostanak tretiranja tih stanja, a najčešće ih se ne tretira, vode problemima u odrasloj dobi!“, upozorila je Ana Čerenšek iz Mentalnog treninga.
Porazan je podatak da smo prema zastupljenosti prekomjerne tjelesne mase u muškoj populaciji prvi u Europi, a još više zabrinjava činjenica da je 35 posto osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne tjelesne mase ili pretilo. “Svijest građana o pravilnoj prehrani je u određenim segmentima porasla u proteklih 10 godina, zahvaljujući sve većem medijskom promoviranju zdravijih prehrambenih navika ali i utjecaju društvenih mreža kroz “wellbeing” sadržaje. Međutim, pandemija je donijela brojne promjene i oprečne prehrambene trendove. S jedne strane, više smo se posvetili pripremi hrane kod kuće, odabiru domaćih proizvoda i sezonskih namirnica, ali je u porastu i konzumacija i dostava brze hrane. Dodatno, zbog aktualnog porasta cijena namirnica, potrošačka košarica puni se jeftinijim i češće nutritivno manje vrijednim artiklima, tako da “borba” još uvijek traje i trajat će sve dok se stanje svijesti nacije ne prebaci na put zdravlja i prevencije”, istaknula Karmen Matković Melki iz Definicije Hrane.
Aktivna Hrvatska do sada je na treninzima okupila više od 40 tisuća građana u deset godina. „Broj onih koje je naša poruka potakla na vježbanje broji se u stotinama tisuća. No, nažalost potrebno je stalno poticati i afirmirati ljude jer s vremenom interes opada. U sezoni pred nama krećemo u odlučnu borbu za promjenu životnih navika Hrvatske“, zaključio je voditelj trenerskog tima Ivan Antunović.
