Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) rastućem izazovu otpornosti mikroorganizama na lijekove dodala je i prvi popis gljivičnih patogena koji predstavljaju najveću prijetnju ljudskom zdravlju. Neki sojevi su sve rašireniji i otporniji na lijekove.
Na popisu gljivica koje izazivaju najveću zabrinutost našla su se četiri patogena.
Na prvom je mjestu Aspergillus fumigatus koja uglavnom zahvaća pluća i postaje sve otpornija na azolne lijekove (skupina antimikotika). Infekcije uzrokovane sojevima otpornim na azole ubijaju između 47 posto i 88 posto oboljelih pacijenata.
Druga po redu je Candida albicans koja može uzrokovati invazivne infekcije, obično kod ranjivih pacijenata. Ubija 20 posto do 50 posto ljudi na koje utječe. Ona i Aspergillus fumigatus dva su najčešća gljivična patogena u svijetu.
Cryptococcus neoformans izaziva kriptokokozu, bolest koja zahvaća mozak i leđnu moždinu te rezultira meningitisom. Može zahvatiti i pluća, kožu i kosti. Pogađa imunokompromitirane osobe, posebno oboljele od AIDS-a.
Candida Auris je novonastali patogen. Otporan je na većinu antifungalnih lijekova i predstavlja veliki izazov za bolnice. Toliko je otporan na okoliš da bi se pogođeni odjeli morali zatvoriti na dulja razdoblja kako bi se izbjegao prijenos između pacijenata.
Infekcije opasne po život
Na razvoj otpornosti bakterija i gljivica utjecao je i covid-19 koji je povećao neodgovarajuću upotrebu antimikrobnih lijekova. I poremetio rutinsku prevenciju i kontrolu infekcija, istaknuli su stručnjaci u ponedjeljak na online panelu „Spriječimo antimikrobnu rezistenciju zajedno“.
Rezultat je da će i neke manje infekcije postati opasne po život, a mnogi rutinski medicinski postupci postati previše riskantni.
Mikrobiologinja Arjana Tambić Andrašević iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” poručila je kako još ima nade da se proces zaustavi.
– Pokazalo se da je antibiotska rezistencija reverzibiln, što znači da sada već imamo povoljne rezultate na osjetljivost nekih antibiotika nakon što smo ih određeno razdoblje maknuli iz prve linije propisivanja. To nam daje nadu da nije sve izgubljeno. Kada je riječ o građanima, osnovna je poruka – veliko NE samoliječenju, uzimanju antibiotika bez preporuke liječnika , naglasila je Tambić Andrašević
Specijalist opće medicine dr. Hrvoje Tiljak smatra da je ključ u smanjenju prekomjerne upotrebe antibiotika – edukaciji pacijenata i liječnika kao i izradi nacionalnih smjernica.
Uz kontinuiranu edukaciju trebamo i nacionalne smjernice koje uključuju lijekove protiv infektivnih bolesti tzv. antimikrobne lijekove i protokole koji se oslanjanju na realnu epidemiološku situaciju. To je pothvat koji treba što prije realizirati, poručio je Tiljak.
Sudionici panela kao ključnu poruku istaknuli su da su antibiotici djelotvorni samo protiv bakterijskih infekcija. Ne pomažu u liječenju infekcija uzrokovanih virusima poput običnih prehlada ili gripe. Ne sprečavaju širenje virusa na druge osobe i ne pomažu protiv infekcija uzrokovanim gljivicama.
