Više od 1,1 milijun umrlih od covida u EU, milijuni s posljedicama te zaraze, pad očekivanog trajanja života, u prosjeku 16 posto manje napravljenih zahvata. Očekivana životna dob u EU smanjila se za više od godinu. Najveći je to pad od Drugog svjetskog rata. Ukratko je to „covid računica” u ovom našem dijelu svijeta. Osim navedenog, jasno je koliko je na svim frontama, posebice zdravstvenog sustava, utjecao pandemijski virus. U već nategnutim postavkama gdje je europsko stanovništvo sve starije, a tehnologiju i razvoj medicine nastoji se pratiti, covid troškovi nema koje zdravstvo nisu udarili.
Odgovorni sustavi
Više od milijun neotkrivenih slučajeva raka u pandemiji, jedna je od brojki na čije posljedice se priprema svako odgovorno zdravstvo. Propušteni, odgođeni pregledi, dijagnostika i terapije, nadoknađuju se različitim potezima. U nekim zdravstvenim sustavima se proširuju kompetencije medicinskih sestara, ljekarnika i uključuje privatni dio zdravstvenog sustava. Konkretno u Velikoj Britaniji tako osiguravaju dodatne kapacitete i stvaraju integrirani zdravstveni sustav. Privatne zdravstvene kuće tamo nazivaju neovisnim sektorom i uime saniranja pandemijskih posljedica i oni bez ugovora s NHS-om. Kako su opisali u posljednjem izvještaju OECD-a, Britanci su u okvir prava pacijenata uveli izbor zdravstvene ustanove kako bi skratili čekanje.
Nitko ne smije dugo čekati
Niz zemalja uveo je sustave prioriteta no s jedinstvenim stavom kako neovisno o dijagnozi nitko ne može čekati godinu dana na ništa potrebno u zdravstvu.
Irska je napravila akcijski plan za liste čekanja kako bi spriječili, stoji u ovom dokumentu, projicirano 40postotno povećanje listi čekanja. Talijanska vlada je osigurala da svaka regija napravi svoj plan za liste čekanja i specificira vremenski okvir te resurse koje imaju na raspolaganju.
U Finskoj su pak objavili da će 110 milijuna eura iz EU Plana oporavka i otpornosti alocirati u 2023. za smanjenje zastoja u zdravstvenoj skrbi. Za istu svrhu već su najavili 90 milijuna eura u 2024. i 30 milijuna eura godinu kasnije.
U Sloveniji su objavili javni poziv za ugovaranje dodatnih kapaciteta svim zdravstvenim ustanovama neovisno o njihovoj formi vlasništva i bez obzira imaju li ugovor s nacionalnim osiguravateljem.
U većini zemalja, piše u izvještaju, dodatno financiranje alocirano je za smanjenje čekanja plaćanjem prekovremenih, povećanjem broja zahvata, ugovaranjem s privatnim sustavom, smanjenju trajanja hospitalizacija.
Prema istim podacima, u Hrvatskoj je broj obavljenih CT i MR pretraga pao za osam posto. Ukupno je 10,3 posto manje otkrivenih slučajeva raka u 2020. u usporedbi s predpandemijskom godinom ranije. Smrtnost od raka u Hrvatskoj je iznad EU prosjeka. Ulaganje u zdravstvo po glavi stanovnika je ispod prosjeka Unije - 1448 eura. Od toga je u EU niže samo u Rumunjskoj. Najveći dio zdravstvenog proračuna kod nas odlazi na bolnice, bitno iznad EU prosjeka od 38 posto.
