Plućna hipertenzija je rijetka i teška bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, muškarce, žene, djecu i mlade. U nešto većem postotku ipak pogađa žene. Može nastupiti samostalno, biti uzrokovana drugim bolestima srca i pluća ili biti povezana s drugim stanjima kao što su bolesti vezivnog tkiva, kaže nam Zdenka Bradač, predsjednica ove koja okuplja oboljele od plućne hipertenzije u Hrvatskoj, ali i članove njihovih obitelji, prijatelje, liječnike i sve one koji žele podržati rad i misiju udruge.
Otežan rad desne strane srca
Na prvom mjestu svakako je podrška oboljelima i podizanje svijesti o ovoj teškoj i rijetkoj bolesti o kojoj se premalo zna kako u svijetu tako i kod nas. Plućna hipertenzija je visok krvni tlak u krvnim žilama koje opskrbljuju pluća (plućne arterije). To je ozbiljno stanje koje može oštetiti desnu stranu srca. U plućnoj hipertenziji zidovi plućnih arterija postaju zadebljani i kruti te se ne mogu širiti kako bi omogućili potreban protok krvi.
Otežan protok krvi predstavlja povećan napor za rad desne strane srca. Konstantno povećan napor kojim desna strana srca neprestano radi postupno ga čini slabijim što u konačnici može dovesti do srčanog zatajenja.
Nažalost, plućna hipertenzija nije izlječiva bolest, ali se može liječiti, tretman liječenja se mijenja ovisno o pacijentu i njegovom stanju. Također je vrlo važno bolest prepoznati u što ranijem stadiju jer iako izlječenje nije moguće, današnje terapije koje su dostupne u Hrvatskoj, mogu usporiti razvoj bolesti, produžiti život, ali i samu kvalitetu života oboljelih. Kad više ne pomažu lijekovi, jedino što preostaje oboljelima je transplantacija pluća.
Podrška radu udruge
Udruga Plava Krila osnovana je 2015. godine, članica je Europske udruge oboljelih od PH, PHAE/Pulmonary Hypertension Association Europe/ koja okuplja više od 30 zemalja članica s istom misijom. Također, član su Hrvatskog Saveza za rijetke bolesti, budući da plućna hipertenzija spada u rijetke bolesti, a njihov rad, kako ističe Zdenka Bradač, podržava i Zaklada „Hrvatska kuća disanja“ koja nam pruža stručnu pomoć s kojom su imali i zajedničke projekte poput lanjskog „Jadranom bez daha“.
Sama bolest teško se otkriva jer ima simptome kao i neke druge bolesti: kratki dah, bol u prsima, lupanje srca posebno kod napora, umor, oticanje nogu, stopala i trbuha, a prate ju i nesvjestica te vrtoglavica.
Plućnu hipertenziju (PH) može dijagnosticirati ehokardiogram. To nije test koji potvrđuje bolest već pripomaže otkrivanju dok je za dijagnosticiranje same bolesti PAH (plućne arterijske hipertenzije) potreban test desne kateterizacije srca. Tim testom dijagnosticira se boluje li pacijent od plućne arterijske hipertenzije (PAH), bolesti koja je samo jedan od mogućih oblika plućne hipertenzije.
U Hrvatskoj od plućne hipertenzije boluje više od 400 osoba, međutim kako kaže predsjednica ove udruge, strahuju da ima više oboljelih koji još nisu saznali svoju pravu dijagnozu.
Ponekad oboljeli izgube i više mjeseci pa i godina te posjete veći broj liječnika da bi napokon saznali od čega boluju. Već smo naglasili koliko je važno što ranije početi s terapijama.
Zdenka Bradač, Udruga Plava Krila
Suočavanje s predrasudama
Iz navedenih razloga naša udruga nastoji provoditi razne akcije u svrhu podizanja svijesti o plućnoj hipertenziji, uglavnom sportskih aktivnosti s porukom “Ostani bez daha za PH“ prilikom kojih se sportaši umaraju i ostaju bez daha isto kao oboljeli prilikom najmanjih napora, pa i u stanju mirovanja u poodmakloj fazi bolesti. Živjeti s plućnom hipertenzijom nije nimalo lako, kao da nije dovoljno što se bore za svaki dah, ponekad se oboljeli suočavaju i sa predrasudama jer često naoko izgledaju potpuno zdravi, pa ih se smatra lijenima ako su npr.mladi, a ipak čekaju lift do prvog kata, teško im je stajati u tramvaju pa sjednu iako je pored njih neka starija osoba. Bilo je slučajeva da i članovi obitelji u početku ne shvaćaju koliko je teška situacija pa i vlastito dijete smatraju lijenim, a ne mogu shvatiti da je oboljelima ponekad napor otuširati se, donijeti stvari iz dućana, popeti se 5 stepenica, usisati kuću i slično.
Nadamo da će upornim radom naše udruge i projektima koje nastojmo provoditi, plućna hipertenzija postati više prepoznatljiva, da će oboljeli lakše i brže doći do prave dijagnoze jer vrijeme je ključno a svaki život je dragocjen – poručuje Zdenka Bradač pozivajući da se više informacija o samoj bolesti, liječenju pronađe na stranicama udruge www.plavakrila.hr.
