Ciljana i planirana kupnja, osim racionalnosti štedi novčanik i vrijeme. “Zelene navike” mogle bi pomoći brizi o okolišu jer su sada već brojne studije pokazale da devastiranje okoliša pospješuje stvaranje novih bolesti, zoonoza, virusa od kojih je korona samo jedan, ali trebao bi biti jako upozoravajući primjer.
Kada smo kod zdravstvenih i higijenskih navika, pranje ruku je elementarna higijenska navika koju bi trebali usvojiti nakon odlaska u kupnju, dodirivanja predmeta koji su izloženi u trgovinama i marketima, naravno, svaki put nakon korištenja nužnik,a a obavezno prije i nakon pripreme hrane i kao prvu naviku nakon što uđemo u kuću i izujemo obuću.
Maske na putovanjima
Obuvanje kućne obuće i odijevanje kućne odjeće ima također veliki higijenski značaj. Ono što se donese na cipelama puno je baš svega, prašine, mirkoorganizama, patogenih uzročnika, izlučevina ljudi i životinja koje nitko ne treba u svom domu.
Prozračivanje u svako doba godine, slijedeća je navika važna za dom jer je izmjena zraka važna ne samo kao mjera zaštite u pandemijsko doba, nego je osvježavanje zraka najprirodnijim putem.
Različiti umjetni osvježivači, mirisi i slični proizvodi mogu nadražiti osjetljive sluznice alergičara, djece, astmatičara, osoba s problemima respiratornog sustava, a neki od njihovih sastojaka nisu poželjni za svakodnevno udisanje. Osim nošenja maski na koje nas tjera pandemija koronavirusa, pokazalo se da bi na putovanjima ta mjera bila opravdana u mnogim prijevoznim sredstvima, a maske i gripu svode na minimalnu pojavnost.
Kada smo već kod doma, ako imate komadić okućnice ili barem balkon, razmislite o hranilištu i pojilištiu za ptice te o sadnji malog kućnog medonosnog bilja jer će pčele doći, kratko tu ostati i otići dalje. Ne zaboravite pčele su, kako upozoravaju mnoge ekološke udruge, poput SumOfUs ili EU ured za okoliš, zaslužne za svaki četvrti zalogaj koji uzmemo. A izumiru ubrzano i borba za zabranu pesticida i toksičnih otpadaka u okolišu, tlu i vodama prijeti istrijebiti brojne biljne i životinjske vrste bez kojih ni ljudsko zdravlje nije zaštićeno.
Kada je riječ o hrani, istraživanja su pokazala da su pandemijska “zaključavanja” dovela do češćih obroka, više sjedenja i više vremena provedenog uz zaslone, više online rada, ali i više vremena provedenog u kuhanju. Tako jednako kako izvještavaju američki i dio europskih eksperata i u Hrvatskoj otprilike nešto više od 60 posto osoba u ispitivanjima je izvijestilo kako je dobilo na težini od početka COVID pandemije, oko 30 posto ili varira u težini ili zadržava jednaku, a 10 do 11 posto osoba je koristilo to vrijeme da skine kilograme i smršavi.
No, zabilježene su jače oscilacije u prehrambenim navikama koje kako su već naglašavali i naši i inozemni nutricionisti ima emocionalnu podlogu jer su mnogi ljudi skloni prejedanju u kontekstu kojeg doživljavaju kao negativan.
Svi dezinficijensi nisu jednaki
Kada su u pitanju lijekovi i liječenje više je puta naglašeno da kućno liječenje kortikosteroidima i antibioticima mora ići po strogim stručnim smjernicama jer inače neodgovarajuće primijenjeni otežavaju liječenje tog bolesnika u bolnici ako do njega dođe. Osim toga, virusna upala pluća ne liječi se antibioticima nego tek kada proizvede bakterijske komplikacije. To je razlog više da se pažljivije uključimo u kampanje koje zagovaraju racionalno korištenje antimikrobnih lijekova jer ih već previše zloupotrebljavamo ne samo u humanoj medicini nego i u veterini.
Pandemija je ipak izmijenila preporuke o sadržaju kućnih ljekarni. Sada su njihovi obvezni sastojci zaštitne maske za lice i rukavice. Dezinficijensi su otprije bili preporučeni za slučajeve manjih ozljeda, ogrebotina, uboda i slične situacije. Kad je riječ o dezinficijensima dokazano je da nisu svi jednaki i da ne štite svi zato jer nemaju potrebnu koncentraciju alkohola iako se oglašavaju kao dezinficijensi. Zato je najbolje mjesto za njihovu nabavu ljekarna jer će vas ljekarnici posavjetovati što dolazi u obzir kao dezinficijens u slučaju koronavirusa.
Stručnjaci biotehnolozi i kemičari, upozoravaju da ni primjena dezinficijensa nije uvijek najzdravija, ali uz redovito pranje ruku, razumno korištenje dezinficijensa je opravdano. Kod primjene zaštitnih maski, dosta je važno da one prianjaju uz lice inače im je zaštita manja. Treba znati kako pamučne maske za lice nisu deklarirane kao zaštitne, ali ako ih perete i prokuhavate, te nosite preko medicinske zaštitne maske pamučnu, višekratno se povećava razina zaštite.
Ne gomilati višak lijekova
Obavezan dio kućne ljekarne je toplomjer. Beskontaktni je najbolji, ali poslužit će i druge kućne varijante. Najčešće se koriste digitalni, no postoje i klasični samo oni više ne sadržavaju zabranjenu živu nego alkohol, galij ili indij. Uz svaki bi trebala ići uputa, no, ljekarnici savjetuju za klasične malo drugačiji postupak od onog na koji smo navikli sa ranijim živinim toplomjerima; spuštanje pokaznog stupca je nešto teže pa ga treba dobro protresti, a temperatura se njima mjeri 8 do 10 minuta, što je dulje nego kod klasičnih toplomjera.
Ono što u kućnoj ljekarni svakako trebate je paracetamol kao preporučeno sredstvo protiv temperature i boli. Treba paziti kad su djeca u pitanju da se koriste isključivo preparati za djecu. Ostale dijelove kućne ljekarne ljudi popunjavaju personalno, ali uz flastere, sterilne gaze i neki od probiotika u slučaju probavnih problema, ne bi ih trebalo puniti viškom lijekova.
