„Kako se boriti protiv lažnih vijesti o zdravlju”, naziv je okrugog stola u organizaciji Medicinskog fakulteta Osijek, nositelja projekta za provjeru informacija vezanih uz zdravlje i medicinu u medijskom prostoru pod nazivom „Medicinski potvrđeno“. Sudionici, dijelom ujedno i suradnici Priručnika za medije s alatima za provjeru informacija vezanih uz zdravlje i medicinu, istaknuli su važnost prepoznavanja lažnih vijesti u medijskom prostoru.
Priručnik s alatima za provjeru informacija
– Priručnik sadržava alate za provjeru informacija vezanih uz zdravlje i medicinu. Potreba se ukazala nakon što smo shvatili da su mediji preplavljeni lažnim, netočnim i malicioznim informacijama o zdravlju koje mogu ugroziti ne samo pojedinca, već i cijelu populaciju, rekla je voditeljica projekta prof. dr. sc. Ines Drenjančević, naglasivši kako je projekt, financiran od EU. Na internet stranici „Medicinski potvrđeno“, kaže, i nadalje se nalaze se sve informacije na tu temu, ali i mogućnost da čitatelji pošalju članak koji bi željeli da se pregleda i utvrdi je li riječ o dezinformaciji ili točnim činjenicama.
Na upit javljaju li se građani dr. Drenjančević naglašava da se obraćaju s raznim upitima što je u jednu ruku dobro jer prepoznaju moguću lažnu od točne informacije. S druge strane dodaje, javljaju se s upitima zbog raznih lijekova, alternativnih terapija, posebice dijabetesa, karcinoma, hipertenzija i sl. Riječ je o linkovima, pojašnjava, koji su motivirani financijskim interesom.
Prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević, novoizabrani dekan osječke Medicine i pročelnik Zavoda za kliničku mikrobiologiju i bolničke infekcije, podsjeća da je najviše lažnih informacija bilo u doba covid pandemije.
– Korona je bila izvor brojnih dilema te jedno od najizazovnijih vremena u medicinskom i medijskome smislu u novijoj povijesti. Bila je pogodno tlo za koncipiranje teorija i dovela je do mnogih dilema, od samog nastanka do izvora, uzročnika preko mogućnosti liječenja i prevencije. U to vrijeme i medijski je sustav imao teško razdoblje, prisjeća se dr. Drenjančević, dodajući da su mediji tada, a i sada, izvještavali na osnovu poluinformacija, a što je jednako opasno kao i dezinformacija.
Naime, i jedna i druga informacija krivo tumače medicinske postupke koji dovode do pogrešnih zaključaka i ljude u zabludu te se stvara klima nepovjerenja. Nakon covida, kaže, intenzitet poluinformacija značajno se smanjio i to u razdoblju otkrića cjepiva.
Nesigurnost kao rezultat
– To je opasno jer se širi izvan okvira osobnog zdravlja i rezultira nesigurnošću. U takvim stresovima i uz, u to vrijeme tisuće oboljelih pa i preminulih, može dovesti do kolapsa, upozorio je dr. Drenjančević.
Potvrdila je to i dr. sc. Nefreteta Zekić Eberhard, koordinatorica projekta, naglasivši da su u Priručniku suradnici analizirali probleme vezane uz svoje poručje djelovanja. Nedostaje, kaže, suradnika drugih struka kako bi se utjecalo na sprječavanje dezinformacija koje izravno utječu na zdravlje i život.
