Povodom Mjeseca borbe protiv raka jetre, Hrvatsko društvo za bolesti jetre „Hepatos“ organiziralo je stručni skup MedTalk na kojemu je istaknuta važnost prevencije i što ranijeg dijagnosticiranja nealkoholne masne bolesti jetre, faktora rizika za razvoj hepatocelularnog karcinoma koji često nema znakova bolesti sve do uznapredovalog stadija.
„Prevencija hepatocelularnog karcinoma u mnogim slučajevima počinje prevencijom nealkoholne masne bolesti jetre. Debljina nije stvar estetike, već bolest…Prevencije je ulog u budućnost jednog naroda i države te koliko uložimo u prevenciju, toliko će nam se vratiti.“, istaknuo je predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva prof. dr. Neven Ljubičić na skupu koji je okupio vodeće hrvatske stručnjake na području bolesti jetre.
Rak jetre šesta je najčešća vrsta raka na svijetu i treći vodeći uzrok smrti povezane s rakom, a prema podatcima WHO Globocana iz 2020. u Hrvatskoj je zabilježeno 581 novi slučaj te 529 smrti od raka jetre.
Kako se većina uzroka ciroze i raka jetre može prevenirati, nužno je raditi na upoznavanju stanovništva s čimbenicima rizika, promicati zdrav način života i identificirati bolesnike pod rizikom koji moraju ući u sustav praćenja radi ranog otkrivanja raka jetre, istaknuli su stručnjaci.
Naime, mogućnosti liječenja raka jetre značajno su poboljšane u posljednjim godinama, stoga je rana dijagnoza ključan korak za smanjenje smrtnosti od raka jetre.
Epidemiološki podaci iz Registra za rak RH ukazuju na činjenicu da trenutno postoje velike mogućnosti za napredak kako bi se smanjila incidencija raka jetre koji je u RH najučestaliji kod muške populacije u dobi od 65 do 75 godina.
Prof. dr. Ivica Grgurević iz KB Dubrava istaknuo je ulogu novih, jednostavnih algoritama za trijažu i praćenje bolesnika s nealkoholnom masnom bolešću jetre za koje je ključna suradnja s obiteljskim liječnicima.
“Ključ je u prepoznavanju tih (rizičnih) pacijenata. Prvo moramo postati svjesni da je nealkoholna masna bolest jetre vrlo prevalentna i da je ima svaka četvrta osoba u Hrvatskoj i svijetu”, istaknuo je Grgurević.
Na temelju određenih jednostavnih parametara treba prepoznati te pacijente, trijažirati ih na razini obiteljske medicine i uputiti ih na vrijeme gastroenterologu, poručio je Grgurević.
Liječnica obiteljske medicine dr. Vjekoslava Amerl Šakić naglasak je stavila na prepoznavanje rizičnih bolesnika (debljina, dijabetes, MetS, hipertenzija) u ordinacijama obiteljske medicine te upozorila na loše prehrambene navike djece i studenata, neprimjerenu hranu u menzama i školama.
„Djeca i studenti koji ne razviju bolje prehrambene navike i znanje o prehrani te će navike povući u život…”, ustvrdila je Amerl Šakić.
Predsjednica Društva „Hepatos“ Tatjana Reić iznijela je rezultate ankete provedene u 13 zemalja, a koji ukazuju na veliki teret hepatocelularnog karcinoma (HCC) u svakodnevnom životu pacijenata, uključujući njihovo raspoloženje, razinu energije, sposobnost rada i vježbanja, odnose s obitelji i prijateljima te ukupnu kvalitetu života….
Pacijenti su, u usporedbi s drugim karcinomima, zbog stigme i nedostatka informacija, HCC često doživjeli kao izolaciju te je velik broj pacijenata s vremenom odlučio prekinuti liječenje, odgoditi ga u nadi da će se situacija poboljšati ili su požalili što su započeli liječenje.