Barem jednom u životu gotovo svaki čovjek na svijetu doživio je i doživjet će glavobolju. No, što kad su glavobolje učestale i prati ih niz drugih simptoma? Što razlikuje migrenu i „običnu” glavobolju te kada potražiti pomoć liječnika? Na pitanja odgovara prim.dr.sc. Miljenka-Jelena Jurašić iz Poliklinike Aviva. Ova će specijalistica neurologije i subspecijalistica neuroimunologije objasniti kako migrena nije stanje karakterizirano isključivo fazom glavobolje.
Što je migrena?
Migrena je neurološki poremećaj karakteriziran umjerenom do jakom glavoboljom i pratećim simptomima. Migrena nije nasljedna bolest, ali nastaje pod poligenskim utjecajem gena i okolišnim čimbenicima. Migrena dolazi u nekoliko kliničkih oblika. Prvenstveno razlikujemo migrenu bez aure koja je češća i migrenu s aurom. Aura je prolazni poremećaj koji se javlja prije faze boli. Nastaje na drugačiji način od same migrene pa se danas smatra da se radi o drugačijem entitetu. Auru najčešće karakterizira ispad vidnog polja, ali i smetnje osjeta u obliku mravinjanja ili smetnje izgovaranja.
Epizodna i kronična migrena
Postoje li kakve procjene o zastupljenosti migrene u svijetu ili kod nas?
Ukupna prevalencija migrena je oko 15 posto u svijetu te je u porastu. U Hrvatskoj ima otprilike 15 – 17 posto ljudi s migrenom što je vrlo slično europskim statistikama. Isto tako podudara se podatak da je migrena zastupljenija kod žena. Zastupljenost tenzijske glavobolje se isto tako ne razlikuje puno od statistike ostalih europskih i svjetskih zemalja. Kod nas je oko 20-23 posto, a u svijetu oko 25 posto.
Prema učestalosti razlikujemo epizodne (povremene) napade i kroničnu migrenu kada je glavobolja prisutna više od 15 dana u mjesecu najmanje tri mjeseca. Radi toga i pristup liječenju razlikujemo prema vrsti. Onesposobljenost radi migrene nije posljedica jedino boli nego i dodatnih simptoma koje bolesnici često imaju. Primjerice, neki od češćih popratnih simptoma su problemi s održavanjem ravnoteže, poteškoće u jezičnom izražavanju, osjećaj pritiska u ušima i nosu uz kongestiju nosne sluznice, loša kvaliteta sna i povišena anksioznost.
Migrena češće onesposobljava žene, a učestalost pojave migrene kod žena je dva do tri puta veća. Osim toga, postoji oblik migrene povezan samo s menstrualnim ciklusom. Iz navedenog može se zaključiti da postoji jasan hormonski utjecaj na migrensku glavobolju.
Neurološki pregled
Što glavobolju čini dijagnozom i znamo li možda u kojem je omjeru uzrok bolovanjima?
Sama glavobolja nije dijagnoza. Smatra se da tijekom života velika većina ljudi iskusi barem jednu glavobolju. Da bi glavobolja postala dijagnoza potrebno je odrediti osnovne karakteristike glavobolje. Bol je potrebno opisati prema jačini, lokaciji, trajanju, kvaliteti, ponavljanju. Zatim je potrebno doznati postoje li prateći simptomi poput mučnine, povraćanja ili preosjetljivosti na zvuk i svjetlo odnosno tjelesnu aktivnost. Da bi glavobolja postala dijagnoza nužan je neurološki pregled kojim će se isključiti ili pobuditi sumnja na neki drugi uzrok. Stoga je često potrebno obaviti dijagnostičke testove. Sa svim podacima možemo provjeriti potrebne kriterije i postaviti dijagnozu prema ICHD-3 klasifikaciji.
Zdravstveno opterećenje
Utječe li migrena na kvalitetu života i osjećaj zdravlja?
Za migrenu je pokazano da umanjuje kvalitetu života što se procjenjuje ispunjavanjem upitnika: HIT, MIDAS, MSQ, MSQLI, EQ-5D. Kategorije koje se ocjenjuju su: tjelesno, emotivno i socijalno funkcioniranje. No, za procjenu zdravstvenog opterećenja glavoboljom koristi se indeks YLD (engl. Years lived with disability) koji nam želi približiti koliko je godina zdravog života izgubljeno radi glavobolje. Svjetska GBD (engl. Global Burden of Disease) studija iz 2019. pokazala je kako je migrena drugi neurološki uzrok onesposobljenosti odnoseći 45,1 milijuna YLD, a tenzijska glavobolja čak 32,1 milijuna YLD.
To je, prvenstveno, odraz smanjenja osobne kvalitete života, ali i činjenice iz koje proizlaze ekonomske posljedice za društvo kod migrene. GBD studija je procijenila da je zbog bolovanja radi migrene u 2019. godini bilo preko 26 milijardi američkih dolara troškova na svjetskoj razini. Dijelom radi troškova liječenja, a dijelom radi smanjene produktivnosti kod onih koji dođu na posao odnosno radi izostanka s posla uslijed glavobolje.
Plan liječenja
Ljudi si na prvu pomažu lijekovima protiv boli. Je li to ispravan način i što kad tablete prestanu pomagati?
Bolesnici često uzimaju analgetike, obično nesteroidnog tipa, koji su im pri ruci te na taj način neko vrijeme funkcioniraju. Ponekad im to pomaže tako da se ni ne obrate liječniku radi postavljanja dijagnoze, a kada postanu bespomoćni – jave se u ambulantu. Obično su tako strpljive starije generacije bolesnika jer je u njihovo vrijeme bila oskudna mogućnost i dijagnostike, ali i liječenja. No, područje glavobolje je značajno prosperiralo počevši od 1988. kad je objavljena prva službena svjetska klasifikacija glavobolja koja je do danas doživjela tri revizije. Standardizacija pojmova i dijagnoza olakšala je rad kliničarima, ujednačila načine dijagnosticiranja, a to je omogućilo ciljana istraživanja i razvoj specifičnih lijekova.
Ako su glavobolje blage do srednje jake, bolesnici često pokušaju sami uspostaviti kontrolu, a to im ponekad i pođe sa rukom. No, vođenje Dnevnika glavobolja dat će preciznu informaciju i njima samima kako bi utvrdili kad im učestala glavobolja počinje značajno narušavati kvalitetu života, a tada je trenutak potražiti pomoć neurologa. Rado bih savjetovala svakoj osobi koja se pati s glavoboljama da se obrati na pregled kako bi dobila točnu dijagnozu i uspostavio se plan liječenja.
Glavobolja zbog prekomjernog uzimanja lijekova – GUPUL
Sporadičnim uzimanjem lijekova za bol odnosno analgetika obično ne nanosimo veliku štetu osim što želučana sluznica može biti nadražena pa se javljaju gastričke tegobe. No, kod bolesnika s bilo kojim oblikom glavobolje – migrena, tenzijska ili klaster glavobolja, postoji posebna opasnost od razvoja glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova (GUPUL). Takva glavobolja ima potpuno drugačije karakteristike od uobičajenih, a nalikuje na ovisnost bilo koje vrste. Onoga dana kad ne uzmete tabletu razvit će se glavobolja dok ponovno ne uzmete tabletu i tako svaki dan. Jedini lijek je prestanak uzimanja tih lijekova i zamjena prikladnim alternativama.
Ako se radi o uzimanju nesteroidnih antireumatika, ta se opasnost javlja kod uzimanja više od 15 tableta u mjesecu, dok je kod uzimanja triptana vjerojatnost veća već nakon 9 preparata mjesečno.
Dnevnik glavobolja
Na koji način vi liječite migrene te kakvi su rezultati?
Kod liječenja migrene, ako se radi o blažim kliničkim slikama, najvažnije mi je da prvo od svojih bolesnika doznam njihove životne navike i potrebe te stupanj onesposobljenosti koji imaju radi migrene. Tada porazgovaramo o zdravim navikama koje bi trebalo usvojiti i što je to što će učiniti najveću razliku u njihovom životu. Iz mojeg iskustva, promjena životnih navika utječe na smanjenje učestalosti glavobolja čak do 50 posto.
Moji bolesnici obično trebaju neku neurološku obradu za koju treba neko kraće vrijeme pa se potom ponovno vidimo radi nalaza i dogovora oko specifičnije terapije. Prije specifične terapije savjetuje se pokušati s primjenom nesteroidnih antireumatika, a vrlo često preporučam dodatke prehrani u obliku magnezijevih soli, riboflavina i koenzima Q10. Nakon uvida u ciljane testove preporučam triptane odnosno monoklonska protutijela, blokatore CGRP sustava te antiemetike. Izbor terapije ovisi o zapisima u Dnevnik glavobolja kojeg su bolesnici obavezni voditi. Iz mojeg iskustva, svakodnevna primjena dodataka prehrani, osobito magnezijevih soli čini veliku razliku u smislu smanjene učestalosti glavobolje. Osim toga, danas je terapija lijekovima protiv migrene vrlo djelotvorna i mnogi bolesnici smatraju da im je vraćena kvaliteta života te imaju značajno smanjen broj migrenskih dana u mjesecu.
Centar za glavobolju
Kako tretirate akutne migrenske napadaje?
Za akutne migrenske napade savjetujem da se s liječenjem započne odmah čim krene migrenska glavobolja. Ali nikako ne u fazi aure (u slučaju da ju bolesnik ima) jer u toj fazi zbog različitih mehanizama nastanka akutna terapija nema djelovanja i ne dovodi do sprečavanja migrenskog napada. Liječenje bi trebalo zpočeti primjenom nesteroidnih antireumatika i paracetamola odnosno triptana. Njihovo djelovanje se procjenjuje 2 sata od primjene terapije. U slučaju da nema terapijskog učinka treba razmisliti o daljnjim terapijskim koracima.
U Poliklinici Aviva započinjemo s radom Centra za glavobolju u kojem želimo ponuditi mogućnost tretiranja akutne glavobolje djelotvornim i brzodjelujućim antimigrenskim lijekovima. S obzirom da se terapija primjenjuje pod kožu, u mišić ili u venu ona brzo djeluje. Tako da je njen učinak obično vidljiv unutar 1 sat od primjene. Sam odabir lijekova određuje se prema jačini glavobolje, vremenu od nastupa, ali i popratnim smetnjama.
Ovom prilikom želim pozvati sve s dijagnozom migrene ili drugim oblicima glavobolje koji još nemaju točnu dijagnozu da nam se jave na neurološki pregled kako bi dobili dijagnozu i mogli dobiti akutnu terapiju u slučaju akutnog napadaja.
Dječje glavobolje
Odrasli često kažu kako djecu „ne može” boljeti glava. Kad roditelj treba reagirati na dječju glavobolju?
Mislim da svaki roditelj zna da se djeca najčešće žale za bol u glavi ili bol u trbuhu. Migrenska glavobolja kod djece traje nekoliko sati do nekoliko dana, a dijete se pritom želi umiriti i leći. Kod djeteta dobi od 7 godina migrenska bol je locirana abdominalno, s 10 godina u abdomenu i u glavi, a s 14 godina isključivo u glavi. Ali, kao i kod odraslih, nije svaka glavobolja migrena. S djetetom treba porazgovarati smireno i zainteresirano kako bi se opustilo da pruži potrebne informacije. Možda je najvažnije prvo saznati dužinu trajanja boli, ponavlja li se, postoje li dodatno neki simptomi poput povišene temperature, smetnji vida, šuma u ušima, promjene boli vezane iz promjenu položaja tijela, poremećeno stanje svijesti ili neki drugi neurološki ispad ili nagli početak.
Roditelj bi trebao potražiti pomoć pedijatra – neurologa kod bilo kojeg od ovih znakova: povišene tjelesne temperature bez jasnog uzroka ili koja ne reagira na antipiretike, kod ponavljajuće onesposobljavajuće glavobolje koja uzrokuje smanjenu kvalitetu djetetovog života.
Više o migreni možete doznati u Poliklinici Aviva, Trpinjska 7, Zagreb, 10. svibnja s početkom u 18 sati na radionici Avivin Zdravljak.
