Liječnicima i ostalim medicinskim djelatnicima dolazimo kad trebamo stručnu pomoć, no što se događa kad takva pomoć zakaže, napravi štetu? Može li i liječnička ili druga medicinska pogreška otići u zastaru?
Što zakon kaže o sankcijama, ali i o zastarnim rokovima, upitali smo splitsku odvjetnicu Doris Košta-Alujević.
Za kazneno djelo nesavjesnog liječenja za koja se izriče maksimalna kazna od 8 godina zatvora zastarni rokovi su 20 godina. Ako se kaznenim djelom prouzroči smrt osobe maksimalna kazna je 12 godina zatvora, a zastara je čak 25 godina – objašnjava.
U Kaznenom zakonu RH čl 181. opisuje kazneno djelo nesavjesnog liječenja.
U prvom stavku se navodi ‘Doktor medicine, doktor dentalne medicine ili drugi zdravstveni radnik koji obavljajući zdravstvenu djelatnost primijeni očito nepodobno sredstvo ili način liječenja ili na drugi način očito ne postupi po pravilima zdravstvene struke ili očito nesavjesno postupa pa time prouzroči pogoršanje bolesti ili narušenje zdravlja druge osobe, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine’.
Slovo zakona
Ako je prouzročena teška tjelesna ozljeda drugoj osobi ili je postojeća bolest znatno pogoršana, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
Nadalje, ako je prouzročena osobito teška tjelesna ozljeda drugoj osobi ili je kod druge osobe došlo do prekida trudnoće, kazna zatvora je od šest mjeseci do 5 godina.
Kaznom zatvora od 3 do 12 godina kaznit će se ako je prouzročena smrt jedne ili više osoba. Ukoliko je kazneno djelo počinjeno iz nehaja, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do šest mjeseci. Kazna zatvora do jedne godine izreći će se ako je kazneno djelo počinjeno iz nehaja. Kazneno djelo iz 3. stavka ovoga zakona počinjeno iz nehaja sankcionira se s kaznom zatvora do tri godine. Za isto kazneno djelo iz 4.stavka ovoga zakona prouzročeno iz nehaja izreći će se kazna od 1 do 8 godina zatvora.
Ovo je slovo zakona, no sudska praksa je nešto drugačija. Kako navodi odvjetnica, uglavnom se izriču uvjetne osude, a ti liječnici uglavnom ne ostaju bez licence, kaže Košta-Alujević.
Za očekivati je da ih bolnica suspendira za vrijeme trajanja postupka ili nakon izricanja presude no to se kod nas ne provodi – naglašava Košta-Alujević.
Tko provodi nadzor?
Za oštećenu stranku je dobro ako nadzor ne provodi samo stručno tijelo iz resornog Ministarstva jer uglavnom se takve prijave odbacuju. Puno povoljnija situacija za oštećenu stranku je kad se podnese kaznena prijava. To naravno zahtijeva mnogo vremena, živaca, a i novca. No tad je predmet u stručnim rukama i s tim je i ishod povoljniji za oštećene – kaže odvjetnica.
Međutim i kod kaznenog progona kojega vodi DORH događaju se nevjerojatne situacije.
Učestale zastare
Nedavno sam imala slučaj protiv liječnika radiologa koji nije pravilno očitao nalaz mamografa odnosno nije vidio karcinom kod pacijentice. Žena je osjećajući promjene ipak otišla u privatnu ordinaciju gdje joj je na mamografiji očitan pozitivan nalaz s karcinomom. Najtužniji dio priče je oslobađajuća presuda Općinskog suda po kojem bi posljedice za pacijenticu bile iste i da je liječnik uočio karcinom. Ista presuda potvrđena je i na višem, Županijskom sudu čime je presuda postala pravomoćna –kaže Košta-Alujević.
Veliki broj predmeta, potvrđuje splitska odvjetnica, ‘pojede’ zastara, godinama ostanu u sudskim ormarima. Ako stranka nema odvjetnika koji se gotovo svakodnevno bori da predmet dođe na raspravljanje u trenu prođe par godina i od pravne zadovoljštine nažalost ništa ne ostaje.
Smatra kako je dio odgovornosti na DORH-u, ali i udruga za prava pacijenata. Udruge za prava pacijenata nisu razvile mrežu stručnih ljudi koji bi oštećenima bili od pomoći -kaže splitska odvjetnica.
Žao mi je što se takvim primjerima šalje loša poruka o našem zdravstvu i baca ružno svjetlo na sve koji predano i savjesno obavljaju odgovoran medicinski poziv, a takvih je mnogo u našim bolnicama i privatnim ordinacijama – kaže Košta-Alujević.
