Tri liječnice, Petar Grašo, Iva Šulentić i HRT-ovi voditelji iskorišteni su u još jednoj od niza internet prevara. Njihova su imena na lažnim oglasima proizvoda za mršavljenje, pojavljuju se odnedavno na Facebooku i ne jenjavaju. Imena, fotografije i isječci s televizije ovih ljudi upotrijebljeni su za kreiranje lažnih oglasa na lažnoj web stranici koja nudi tuđi proizvod! Napisane su nepostojeće izjave kao svjedočanstva, a kreirani su i čitavi izmišljeni intervjui s liječnicama.
Dodatni je problem što proizvod zaista postoji, ali originalni se prodaje isključivo u web trgovini stvarnog proizvođača. Dakle, iskorišteni su i proizvođač i kupci i medicinska struka i javne osobe. A kada je riječ o pripravcima koji se unose u tijelo ili koriste na koži, lažni proizvodi uvijek nose i vrlo visoki rizik po zdravlje.
Lažni oglasi i web trgovine – kada posumnjati
Uz ovaj primjer vodimo vas kroz jednostavnu analizu kada posumnjati na lažne oglase i web stranice. Jer ovih je pojava u zadnje vrijeme sve više.
Nedavno je endokrinologinja KBC-a Zagreb na svojem profilu na društvenoj mreži objavila upozorenje o pojavi lažne Facebook stranice koja se reklamirala njezinim imenom. Prevaranti su otišli toliko daleko da su AI tehnologijom kopirali njezin glas kako bi napravili lažne snimke. Upozorila je pritom da su prevaranti koristili medicinski neutemeljene tvrdnje. Takve tvrdnje mogu biti obmanjujuće i opasne za građane, odnosno pacijente.
Ukratko, ako niste sigurni jesu li oglas ili web stranica stvarni ili prevara, vodite se ovime – obećava li proizvod čudotvorno mršavljenje ili ozdravljenje, budite sigurni da je nešto lažno.
Česte “teme” prevaranata: debljina, akne i bolesna djeca
Ovakve prevare ciljaju upravo na ono što nas najviše tišti i o čemu se puno “gugla”. Možemo slobodno utvrditi da je često riječ o tri ciljane skupine: debljina, akne i, na žalost, kronične bolesti djece. U nedavnoj “poplavi” čudotvornih metoda za mršavljenje upotrebljavana su imena stvarnih endokrinologinja i nutricionistkinja iz Hrvatske. Iskorištene su osobe koje imaju svoje društvene profile i pojavljivale su se u medijima kao stručni sugovornici u TV emisijama.
Prepoznajte lažne profile na Facebooku
Postovi i oglasi na Facebooku na prvi pogled djeluju stvarno. Objavljuju ih “osobe”, komentiraju druge “osobe”, lajkaju treće “osobe”. No ako kliknete na samo jedan od tih lažnih profila primijetit ćete česti obrazac: generička imena, svega par fotografija, malo “prijatelja” i noviji profili. Fotografije dakako mogu biti stvarne, možda su to naše susjede, možda slika neke gospođe iz Poljske. Jer fotografiju je najlakše ukrasti i objaviti pod drugim imenom.
Još jedan bitan detalj – često ćete na tim profilima vidjeti fotografije djece kao unuka, a što je jeftin “empatijski trik”. Jer tako privlače žene srednje životne dobi koje su vrlo aktivna skupina na Facebooku. Strašno, ali fotografije djece koriste se i na lažnim profilima “nedavno razvedenih” muškaraca sa životopisima kao iz sapunica, a koji “love” usamljene žene. Zato i tu budite oprezni.
Izmišljeni intervjui TV voditelja s liječnicama i nepostojeće studije
Na ovome smo oglasu bili provjerili par detalja koji odmah zovu na uzbunu. Na neuvjerljivom profilu autorice posta očigledno su čudni kontakt podaci poput mail adrese i broja telefona. Osoba s naslovne slike i s oglasa/posta ne odgovara osobi s profilne slike. Navedena je i web stranica s koje vas link vodi na vrlo bizaran web. Nakon 10-ak sekundi preusmjereni ste na stranicu proizvoda. Ta je stranica, još bizarnije, samo ponešto drugačija od linka s oglasa, odnosno posta.
Na obje verzije ove lažne web trgovine gledate u fotografije voditelja emisije “Dobro jutro Hrvatska” kako “vode intervju” s liječnicama. Između pitanja i odgovora pojavljuju se svjedočanstva poznatih uz velike fotografije i istaknute citate. Tu su i “pobacani” podaci o pripravku, a jedan nas je osobito užasnuo. Navode se znanstvene studije s Medicinskog fakulteta u Zagrebu i KB-a Sveti Duh, kojeg na ovom webu nazivaju “klinikom”. Dakako studije su nepostojeće.
Ista fotografija pod dva lažna imena
Možda najočigledniji detalj su svjedočanstva korisnika. Primjerice, na komentaru oglasa, odnosno posta, lažni profil imena Petraa Petrović objavljuje sliku proizvoda u ruci. Ta se ista slika upotrijebila i na web stranici, ali sada pod imenom i svjedočanstvom muškarca s proflnom slikom žene Matija Galović. Vidimo da se prevaranti naročito ne trude zamaskirati laži, jer, kako smo već naveli, ciljaju na naše emocije i želju za brzim skidanjem kila.
Kako provjeriti postoji li uopće tvrtka koja želi vaš novac
Inače svaka web trgovina mora imati minimum informacija o prodavatelju i/ili proizvođaču, odnosno odgovornoj pravnoj osobi. Osim u pregledniku, ove informacije možete pronaći i pri dnu web stranica (footer). To su obično “Kontakt”, “Uvjeti korištenja”, “O nama”… Ova ih stranica ima samo kao “šminku”, linkovi ne vode nikamo.
No događa se da su prevare dublje smišljene, pa se onda ovi podaci zaista i nalaze na web stranici. U tom slučaju za svoju sigurnost “guglajte” navedenu tvrtku i njezino sjedište. Ako je tvrtka iz Hrvatske potražite je u Registru trgovačkog suda. Podaci Registra su javni i ne morate tražiti pristup.
Iskoristite AI i društvene mreže u svoju korist
U slučaju inozemnih tvrtki i nepoznavanja stranog jezika, iskoristite AI tehnologiju u svoju korist. Google Gemini ili besplatna verzija Chat GPT-ja mogu vam provjeriti registre u drugim zemljama. S oba možete razgovarati na hrvatskom jeziku. Možete im i poslati link na web da naprave brzu analizu, upozorit će vas ako je išta sumnjivo.
Učinite sve što možete prije nego ostavite broj svoje bankovne kartice ili uplatite novac drugim načinima plaćanja.
Ako niste sigurni pitajte za savjet prijatelje, članove obitelji ili kolege. Ili iskoristite upravo društvene mreže, sigurno će se pronaći netko u vašem virtualnom krugu tko može lakše raspoznati internet prevaru.
Napomena: prikaz imena stvarnog proizvoda te slike izmišljenih svjedočanstva iskorištenih javnih osoba i liječnica nismo prikazali zbog zaštite njihova digniteta. Cilj ovog članka je informiranje javnosti o učestaloj pojavi prevara, osobito u području zdravlja i ljepote.
