fbpx
back to top
Zdravstvena pismenostKako MR radi, što proizvodi buku za vrijeme pregleda - odgovara fizičar

Kako MR radi, što proizvodi buku za vrijeme pregleda – odgovara fizičar

Jedna od pretraga na koju se u Hrvatskoj jako dugo čeka je magnetska rezonancija. Stručnjaci se slažu oko toga da bi tih pretraga s razlogom trebalo biti više. Zašto, o tome razgovaramo sa stručnjakom kojemu su baš ovi uređaji specijalnost. Naš je sugovornik Kristian Stojšić, mag. phys., iz Rijeke gdje je i završio diplomski studij fizike na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Zaposlenik Zavoda za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja Kliničkog bolničkog centra Rijeka, a formalnu edukaciju za rad s MR-om završio je u IRCCS Stella Maris, Imago 7 u Pisi.

Zašto bi MR trebalo više koristiti i kakav je to uređaj ustvari

– Uređaj za magnetsku rezonanciju omogućuje dobivanje slikovnih podataka koji služe za radiološku dijagnostiku. Na slikovnim podacima dobivenim oslikavanjem magnetskom rezonancijom se mogu razlikovati različita tkiva i stanja organizma ovisno o izabranim parametrima prilikom samog postupka. U određenim uvjetima taj postupak omogućuje i prikaz funkcije nekih tkiva i organa. Sam princip rada uređaja s fizikalne strane je vrlo složen. Ono što MR zapravo „vidi“ je magnetizacija jezgre koja je posljedica nuklearnog spina jezgre atoma vodika (nuklearni magnetski moment), uglavnom iz molekula vode ili masti. Spin je intrinzično kvantno-mehaničko svojstvo materije. Rezonantna frekvencija jezgre atoma ovisi o jačini magnetskog polja kao i njenom kemijskom okruženje. To nam omogućuje razlikovanje različitih tkiva prilikom postupka oslikavanja. Potpuni naziv fenomena je nuklearna magnetska rezonancija (NMR). Ali je slovo N uklonjeno iz naziva jer izaziva negativnu i pogrešnu asocijaciju s nuklearnim raspadom, tj. radioaktivnošću.
Uređaj za magnetsku rezonanciju za oslikavanje ne koristi ionizirajuće zračenje. Stoga nije potrebno poduzimati dodatne mjere vezane za zaštitu od zračenja. Prilikom dužih snimanja može doći do zagrijavanja snimanog dijela tijela, ali ne do opasno visokih temperatura.

Opišite nam ukratko rad uređaja?

– Magnetno polje koje generira zavojnica uređaja „usmjeri“ spinove jezgri atoma u tkivima (magnetizacija). Elektromagnetni valovi niske energije (radiofrekventni puls) rezonantne frekvencije koja odgovara intrinzičnoj frekvenciji jezgre vodika zakreću (perturbiraju) nuklearne spinove za određeni kut, što uzrokuje njihovu precesiju (rotaciju) oko smjera glavnog polja magneta. Ta precesija inducira signal u manjim zavojnicama koje su postavljene uz tijelo pacijenta, a pomoću tog signala se u konačnici stvara slika i dobivaju slikovni podaci.
Ovisno o namjeni MR uređaj koristi različite protokole oslikavanja koje nazivamo sekvence. Svaki tip oslikavanja zahtjeva posebni skup parametara određenih sekvencom kako bi se dobila tražena dijagnostička informacija.
Zanimljivost kod uređaja je činjenica da koristi supravodljivu zavojnicu kao izvor glavnog magnetskog polja čija je supravodljivost osigurana hlađenjem tekućim helijem (-269
o C).

Šo je značajno kod odabira pojedinih uređaja ?

– Liječnici (specijalisti radiologije) određuju koji uređaj će biti korišten za dijagnostičku pretragu. Nažalost, ne postoji općenit odgovor na pitanje koji uređaj je najbolji za koji pregled ukoliko se isti može obaviti na više načina. Sama složenost ljudskog tijela i posebnosti svakog oboljenja čine taj odabir netrivijalnim. Tu je stručnost liječnika najvažniji faktor za dobar odabir dijagnostičkog postupka. Znanost napreduje svakim danom i otkrivaju se novi tipovi pretraga i unapređuju postojeći.

Što bi pacijent trebao znati o magnetu, neki ga se boje jer je bučan, znate li za strahove dijela pacijenata ?

– Pacijent treba znati da se pri oslikavanju magnetskom rezonancijom koristi snažno magnetsko polje. I zbog toga se ne smiju unositi magnetični predmeti (uglavnom feromagnetni metali) u samu prostoriju. Snažne magnetske sile mogu ubrzati metalne predmete do velikih brzina i time mogu ozbiljno ozlijediti prisutne. Na sreću takvi incidenti su vrlo rijetki u svijetu. Pacijenti su pravovremeno upozoreni i pregledani. O svemu su i u pisanoj formi informirani u formularu koji trebaju ispuniti prije provedbe postupka.
Najčešći strah koji se javlja vezano za provedbu postupka je klaustrofobija. Iako su moderni MR uređaji sve šireg promjera i kraćeg „tunela“, strah kod nekih pacijenata je prevelik da bi se obavilo oslikavanje.
Također, česta primjedba je glasnoća uređaja tokom rada. Zvuk „lupanja“ je posljedica naglih promjena jakih električnih struja u zavojnicama koje generiraju gradijentna magnetna polja. Te promjene uzrokuju vibracije koje proizvode zvučne valove (često oko 100 dB). Trenutno nema jednostavnog tehničkog rješenja za zvučnu izolaciju stoga su slušalice najbolje rješenje.

Koja je uloga medicinskih fizičara u radu s MR-om?

– Jedna od uloga fizičara u radu MR uređaja je osiguranje i kontrola kvalitete rada uređaja. Da bi uređaj dao najbolju moguću dijagnostičku informaciju mora zadovoljiti propisane kriterije rada uređaja za oslikavanje magnetskom rezonancijom. Na Zavodu za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja KBC Rijeka je izrađen računalni protokol kojim se uz redovita mjerenja prate vrijednosti važnih parametara za samo oslikavanje. Medicinski fizičar je također uključen u unapređenje parametara važnih za provedbu kliničkih postupaka oslikavanja i u znanstvena istraživanja.

Kako znanost napreduje sve više prirodoslovnih struka je potrebno za daljnji rad i razvoj tehnologije. Medicinski fizičar je vrlo važan u unapređenju rada uređaja budući da sam uređaj koristi veoma složene fizikalne procese. Računalna obrada podataka kao i korištenje umjetne inteligencije sve više postaje nezaobilazni dio znanstvenih istraživanja u području medicine. I tu medicinska fizika kao interdisciplinarna struka može igrati važnu ulogu. Važno je napomenuti da je radno mjesto fizičara vezano za primjenu fizike u oslikavanju magnetskom rezonancijom novo u Hrvatskoj, ali i šire. Ono je otvoreno zahvaljujući viziji stručnjaka i uprave KBC Rijeka u želji da budu praćeni svjetski trendovi u razvoju tog dijela medicine.

 

 

 

Podijelite članak:

spot_imgspot_img
spot_imgspot_imgspot_img

Najnovije

Više iz rubrike

Izabrali čitatelji

Naše rubrike